Atlantska inicijativa je u saradnji s Fakultetom političkih nauka u Sarajevu 6. februara 2015. godine organizirala panel-diskusiju na temu „Implementacija strateških ciljeva vanjske politike Bosne i Hercegovine: potencijali i ograničenja“. Govornici na panel-diskusiji su bili prof. dr. Nerzuk Ćurak, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Ivo Banac, redovni profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i profesor emeritus na Sveučilištu Yale, te Senad Pećanin, advokat iz Sarajeva. Panel-diskusiju moderirao je doc. dr. Sead Turčalo.
Prof. dr. Nerzuk Ćurak se u svom izlaganju osvrnuo na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, kao zemlje dubokih unutrašnjih podjela, i naveo da je vanjska politika notorni instrument suvereniteta, te da kao takva mora biti nezavisna od bilo kakvih unutrašnjih ograničenja. Profesor Ćurak je istakao da je najbolji način jačanja vanjske politike Bosne i Hercegovine da se ona odvoji od unutrašnje, čime bi postala nezavisna od političara nesklonih konsenzusu i kompromisu. Položaj države na vanjskopolitičkoj areni, prema njegovom mišljenju, mogao bi se osnažiti uz neku vrstu političkog lukavstva uma, odanosti profesionalnih službenika svome poslu i uvjerenju kako je vanjska politika prestižna profesija koju bi sami akteri trebali oblikovati kao zaseban instrument suvereniteta. Zaključio je da je vanjska politika od krucijalne važnosti te da hendikepi i limiti dejtonske države moraju biti prevaziđeni.
Pogled na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine iz zapadnog susjedstva dao je prof. dr. Ivo Banac, koji je istaknuo da se mora definirati nezavisna vanjska politika revizijom entitetskih podjela i prevazilaženjem Dejtona. Naglasio je da mora postojati novi dizajn samouprave na neetničkoj osnovi, koji bi, zajedno s napretkom u procesu EU integracija, omogućio Bosni i Hercegovini stvaranje adekvatne vanjske politike, te bi ujedno djelovao i na promjene u unutrašnjoj situaciji. Profesor Banac je dodao da su sve tranzicijske zemlje, putem mnoštva zahtjeva koji prate integracije, promijenile svoje unutrašnje stanje i da Bosna i Hercegovina treba specijalno dizajniran pristupni proces za ungovernable zemlju. U zaključku je istakao da je za Bosnu i Hercegovinu najvažniji konsenzus oko evropskih i NATO integracija.
Senad Pećanin, advokat iz Sarajeva, govorio je o državnoj imovini kao prepreci integraciji Bosne i Hercegovine u NATO. U uvodnom obraćanju Pećanin je kazao da odgovor na pitanje čija je državna imovina treba tražiti u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u međunarodnim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina prihvatila. Dodao je kako je raspodjela državne imovine jedini preostali uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i jedan od uvjeta za pristup NATO-u i EU. Istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum potvrdio kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, a time i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom, koji je često osporavan od lidera jednog od entiteta. Pećanin je istakao da Bosna i Hercegovina treba ostati trajni titular nad državnom imovinom, te da odnos prema državnoj imovini treba biti baziran na principima centralizacije vlasništva, u skladu sa ustavnom strukturom Bosne i Hercegovine, i decentralizacije upravljanja i korištenja imovine.
Panel-skupu se obratio i ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Del Vechio, koji je podržao prijedlog rješenja problema državne imovine te istakao da je vrlo teško razumjeti kompliciranu dejtonsku strukturu, posebno međunarodnim akterima koji često donose ključne odluke za budućnost Bosne i Hercegovine. Ambasador Del Vechio je predložio da se češće održavaju ovakvi susreti međunarodnih donosilaca odluka i bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija koje iz ove oblasti imaju ekspertna znanja.
