Zvaničnih statistika o broju građana koji su u proteklom mjesecu iz BiH otputovali u šengensku zonu nema, kao ni evidentiranih ekscesa, iako je netom pred „otvaranje“ granica njemačka policija uhapsila grupu Roma iz BiH koji su u zemlju ušli ilegalno, što je za posljedicu imalo prijetnju ponovnog uvođenja viza za građane BiH
Pišu: Aner ZUKOVIĆ i Vedran VOJINOVIĆ
Koliko je Bosanaca i Hercegovaca iskoristilo bezvizni režim kao povod za putovanje u zemlje Šengena nepoznanica je, kao i činjenica da ih je određeni broj vraćen u zemlju. Zvanično, do sada nije bilo zloupotrebe odluke EU o dodjeli bezviznog režima za građane BiH. U Ministarstvu sigurnosti BiH smatraju da je rano govoriti o zloupotrebama s obzirom na to da su šengenska vrata bh. građanima otvorena tek mjesec dana.
Opći uslovi za ulazak u zemlje Šengena za građane koji nisu državljani Evropske unije ostaju na snazi, tako da pojedinačne granične službe mogu od građana BiH zahtijevati dokaz o posjedovanju novčanih sredstava za boravak u toj zemlji, ili informaciju o adresi na kojoj će odsjesti. Građanima za koje se smatra da su prijetnja javnom redu i miru može biti uskraćen ulazak u neku od zemalja EU. Sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić istakao je da je bilo slučajeva odbijanja ulaska u EU, ali je riječ o malom broju građana koji su pokušali preći granicu sa starim pasošem. Dio ih je vraćen zbog ranije zabrane ulaska u EU, a u nekoliko slučajeva zbog neposjedovanja zimske opreme na automobilima, što se desilo na graničnom prijelazu Republike Slovenije.
Statistike za šest mjeseci
Šengenska zona obuhvata teritoriju 25 zemalja. To su sve članice Evropske unije, osim Velike Britanije i Irske, plus Norveška, Island i Švicarska. Uspostavljena je 1985. godine, potpisivanjem Šengenskog sporazuma, a stupila je na snagu 1995. godine. Šengenski sporazum je ukinuo detaljne provjere za građane zemalja potpisnica, poboljšao policijsku koordinaciju i ojačao sigurnosnu saradnju među zemljama tako što je ubrzao proces izručivanja i bolje uvezao policijske i pravosudne strukture zemalja potpisnica.
“Još uvijek je rano govoriti o zloupotrebama. Ne raspolažemo podacima o broju osoba vraćenih u BiH koje su u šengenskim državama radile na crno, ili su im molbe za azil odbijene. Ove informacije će eventualno biti dostupne tek možda u junu ili julu”, ističe Dautbašić.
Početkom decembra 2010. godine objavljena je informacija da je njemačka policija uhapsila grupu od nekoliko desetina Roma iz BiH, tačnije Vlasenice i Bijeljine, koji su u Njemačku ušli ilegalno, tražili azil, koji je odbijen, te su nedugo zatim i deportirani. Njemačka je tada prijetila razmatranjem ponovnog uvođenja viza za građane BiH, a Evropska komisija se čak oglasila rekavši da bi se, ako bude previše zahtjeva za azilom i imigracijom građana BiH u zemlje EU, vizna liberalizacija mogla privremeno suspendirati za cijeli zapadni Balkan. Iako su ove osobe bile žrtve trgovine ljudima, rečeno je da se talas azilanata iz BiH neće dozvoliti. Kancelarka Angela Merkel je krajem godine na sastanku s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem i članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem upozorila da bi Njemačka mogla tražiti od Bruxellesa ponovno uvođenje viza za građane BiH. Inače, Njemačka je bila jedan od protivnika uvođenja vizne liberalizacije za BiH i Albaniju.
Podsjećanja radi, nakon dobijanja viznih olakšica za građane Srbije i Makedonije osjetno je porastao broj azilantskih zahtjeva u zemljama “bijelog šengena”. Povjerenica EU za unutrašnje poslove Cecilia Malmström je u oktobru 2010. godine poslala pismo ministrima unutrašnjih poslova Srbije i Makedonije od kojih je tražila da „bez odgađanja preduzmu korake ka rješavanju situacije u vezi s azilantima“. Malmström je u pismu istakla: „Neke članice EU ponovo su uočile alarmantno povećanje broja osoba iz vaših zemalja koje traže azil. Taj trend je ekstremno zabrinjavajući i mogao bi ugroziti čitav sistem vizne liberalizacije na zapadnom Balkanu. EU bi mogla preduzeti odgovarajuće akcije ako se to nastavi“.
Jesu li azilanti najveći problem koji može utjecati na sigurnost EU, ili su to, kako su upozoravali neki ministri unutrašnjih poslova iz zemalja EU, određeni „desni pokreti u BiH“ koji jačaju? Dautbašić je objasnio da azil jeste problem, no aktuelniji su problemi druge prirode, posebno ako imamo u vidu da kriminogene osobe mogu putovati bez viza. Najveći sigurnosni problem za EU koji dolazi iz BiH, po njegovom mišljenju, jesu osobe koje se bave najozbiljnijim krivičnim djelima – od trgovine ljudima do pranja novca. Što se tiče „desnih pokreta“, to ne treba zanemariti i treba raditi na prevenciji.
Granična policija je osposobljena i opremljena
„Svjesni smo opasnosti, i spremni smo sarađivati s policijama svih zemalja, naročito sa zemljama EU, u borbi protiv terorizma i svih drugih oblika kriminalnih aktivnosti“, kazao je Dautbašić.
Nakon uvođenja vizne liberalizacije, Granična policija BiH i Služba za strance BiH povećale su stepen pripravnosti u obavljanju svojih poslova. Direktor Granične policije (GP) BiH Vinko Dumančić u izjavi za „Dnevni avaz“ naglasio je da je “Granična policija u potpunosti spremno dočekala primjenu bezviznog režima za građane BiH koji putuju u zemlje šengenske zone”. Po njegovim riječima, „GP je osposobljen i opremljen za primjenu biometrijskog sistema. Mi ćemo svoj posao raditi korektno kao i do sada”.
Bosna i Hercegovina je počela svoj put ka bezviznom režimu početkom 2008. godine, kada je Evropska komisija dala zeleno svjetlo za otpočinjanje razgovora sa zemljama zapadnog Balkana. Prvo o viznim olakšicama, a zatim i o potpunom ukidanju viza. Prve su bile Crna Gora, Makedonija i Srbija, koje su bezvizni režim dobile 19. decembra 2009. godine. U 2010. godini Bosna i Hercegovina i Albanija su slijedile put svojih susjeda. Početkom oktobra 2010. Evropski parlament je većinom glasova donio odluku o ukidanju viza za BiH i Albaniju. Francuska i Danska su tražile dodatne garancije da sigurnost zemalja članica neće biti ugrožena talasom imigranata s Balkana, a kada je i to usaglašeno put BiH prema Evropi je bio otvoren. Ambasador BiH pri EU Osman Topčagić je u izjavi za Radio Slobodnu Evropu rekao da je Bosna i Hercegovina „najveći dio tih uvjeravanja i garancija dala kroz ispunjenje 174 uslova iz Mape puta, a isto tako i kroz konkretne aktivnosti, posebno naših policijskih agencija u posljednjem periodu i nakon što je izvještaj EK objavljen. To je ono što države članice EU žele da vide, da ćemo nastaviti raditi na svim ovim pitanjima i da ćemo zajedno s njima raditi na sigurnosti i njihovih i naših građana, i njihovih i naših država, i doprinositi zajedničkoj sigurnosti Evrope u cjelini“.
Tekst: Aner ZUKOVIĆ i Vedran VOJINOVIĆ
