U prvoj deceniji 21. vijeka gotovo da nije bilo godine u kojoj se nisu dogodili stravični teroristički napadi širom planete. Nedavni masakr na aerodromu „Domodedovo“ u Moskvi dokaz je da nijedna zemlja, pa ni Bosna i Hercegovina, nije imuna na terorističko djelovanje. Kako bi se spriječili istovrsni akti u određenoj državi, rješenje podrazumijeva saradnju svih sigurnosnih struktura kroz organiziran i planski pristup prevenciji i minimiziranju rizika od napada.
Pišu: Aner ZUKOVIĆ i Safet ŠARIĆ
Napad na aerodrom „Domodedovo“ u Moskvi
U eksploziji koja se desila na terminalu za međunarodne dolaske aerodroma „Domodedovo“ poginulo je 36 ljudi, dok je 180 ranjeno. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev za napad okrivljuje loše sigurnosne uvjete na aerodromu, kao i nesavjestan rad aerodromskog osoblja. Dan nakon nesreće smijenjen je direktor aerodroma Vjačeslav Nekrasov i Andrej Aleksejev, načelnik uprave za saobraćaj Ministarstva unutrašnjih poslova za Centralni federalni okrug, kojem pripada i Moskva. Posao su izgubili i načelnik policijskog odjeljenja na aerodromu, kao i dva njegova zamjenika. „Sigurnosne strukture su imale apsolutno pasivnu poziciju. Ovo su ozbiljni propusti, i mora postojati jaka sigurnosna kontrola“, ističe Medvedev, koji je sigurnosnu situaciju na aerodromima opisao kao „potpunu anarhiju“. Odgovornost za napad preuzeo je Doku Umarov, čečenski vođa i jedan od najtraženijih ljudi u Rusiji.
Novinarka u zračnu luku unijela lažni eksploziv
Još više zabrinjava činjenica kako je samo dva dana nakon terorističkog napada u istu zračnu luku unijet lažni eksploziv. Novinarka „Lifea” krenula je na aerodrom s lažnom eksplozivnom napravom kako bi testirala stanje sigurnosti u zračnoj luci. List “Life” navodi kako u moskovskoj zračnoj luci ne rade detektori na metal, te kako u radnoj smjeni dežuraju samo dva policajca s psima. Policija, navodi se u listu “Life”, ne smije provjeravati dokumente putnika.
Napad inspiriran kompjuterskom igricom
Ruski mediji tvrde kako je teroristički napad u zračnoj luci “Domodedovo” inspiriran kompjuterskim igricama. Konkretno s “Call of Duty: Modern Warfare 2”, igricom koja se, u izdanju američke kompanije Activison, pojavila na tržištu prije godinu dana. Na jednom od nivoa te igrice od igrača se traži da upadnu na neimenovani ruski aerodrom kao teroristi i poubijaju putnike.
Bez incidenata u protekloj godini na aerodromima u BiH
U toku 2010. i 2011. godine nije bilo narušavanja sigurnosti na aerodromima u Bosni i Hercegovini. Posljednji incident dogodio se 14. juna 2009. godine u Banjoj Luci, kada je Službi traganja i spašavanja upućena anonimna telefonska dojava – prijetnja bombom. „Reakcija je u ovom slučaju bila adekvatna i u skladu s procedurama, tako da su počinioci otkriveni i predati nadležnom tužilaštvu”, kaže Zoran Okilj, direktor Aerodroma Banja Luka, u izjavi za Atlantsku inicijativu. Ovakvi događaji prave probleme na aerodromu, ali ujedno povećavaju budnost i u stvarnim situacijama stavljaju na ispit valjanost planiranih procedura i adekvatnost i pravovremenost reakcije na prijetnju. Iz Granične policije BiH navode da su registrirana vršenja određenog broja krivičnih djela i prekršaja na međunarodnim aerodromima u Bosni i Hercegovini, ali nijedan od slučajeva nije kvalificiran kao ugrožavanje sigurnosti civilne avijacije.
Sigurnost i aerodromi u Bosni i Hercegovini
Obaveze provođenja mjera sigurnosti na aerodromima u Bosni i Hercegovini potpadaju pod nadležnosti Službi sigurnosti aerodroma i Granične policije Bosne i Hercegovine, a participiraju i Oružane snage Bosne i Hercegovine, Centri kontrole letenja aerodroma, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, а u vanrednim situacijama i drugi subjekti koji mogu pomoći u rješavanju vanrednih situacija (SIPA, OSA, Vatrogasne brigade, MUP-ovi entiteta i kantona, Direkcija za civilnu avijaciju BiH).
Saradnja s PVB-om
Na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu se svake dvije godine izvode vježbe vatrogasnih intervencija, uz korištenje najsavremenije tehnike gašenja požara i upotrebu savremenih tehničkih sredstava (topovi za gašenje požara kojim se daljinski upravlja iz IT centra) kako bi se uklonile i sanirale posljedice, pa i mogućeg terorističkog akta. Mahir Halilović, komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo, u razgovoru s članovima Atlantske inicijative objašnjava da se „svake dvije godine vrši zamjena specijalne pjene koja služi za gašenje visokooktanskog goriva koje koriste avioni, jer mu svake dvije godine ističe rok upotrebe“.
Aerodromi u Sarajevu i Banjoj Luci
Teroristički napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju civilnom vаzduhoplovstu, kao i najveći izazov snagama sigurnosti koje mu se suprotstavljaju. Teroristički akti predstavljaju jedan od glavnih predmeta planiranja permanentnih sigurnosnih mjera u cilju odvraćanja potencijalnih napadača i mjera koje imaju za cilj brzu i adekvatnu reakciju.
O mogućim terorističkim napadima u Bosni i Hercegovini, kao i o mjerama prevencije, kontaktirali smo pres-službe dva najveća aerodroma u Bosni i Hercegovini, i to u Banjoj Luci i Sarajevu. Zoran Okilj u izjavi za Atlantsku inicijativu naglašava da bojazan od potencijalnih terorističkih napada uvijek postoji. „U tom smislu postoji plan pojačanih mjera bezbjednosti na aerodromu, koje se poduzimaju u skladu s raspoloživim informacijama i procjenama rizika“. Slične odgovore dobili smo i od Press službe Međunarodnog aerodroma u Sarajevu.
Događaji na aerodromu u Moskvi uvijek alarmiraju službe sigurnosti i nameću osmišljavanje dodatnih aktivnosti na traženju odgovora na pitanje o tome šta je potrebno poduzeti i na koji način da bi spriječilo ugrožavanje sigurnosti na aerodromu.
Elvedin Begić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, u pisanoj izjavi dostavljenoj Atlantskoj inicijativi, smatra da je „podizanje svijesti uposlenika, provođenje propisanih mjera u punom kapacitetu, dosljedno provođenju propisanih mjera i procedura, uvođenje dodatnih mjera tehničke i fizičke zaštite, kao i novih tehnologija i opreme adekvatan način kako bi se spriječili eventualni teroristički napadi“.
Redovne analize stanja sigurnosti na međunarodnim aerodromima u Sarajevu i Banjoj Luci rade se najmanje jednom mjesečno za potrebe Komiteta za sigurnost na Sarajevo i Komiteta bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva Aerodroma Banja Luka, u čijem radu su uključeni rukovodeći ljudi organa i organizacija koje učestvuju u poslovima prihvata i otpreme aviona, putnika i stvari. Po potrebi, i na osnovu procjena, članovi komiteta sastaju se i češće, sve do dnevnih aktivnosti i razmjene informacija.
„Činjenica da zajedno s Graničnom policijom BiH imamo kvalitetne programe, planove i procedure usklađene s evropskim propisima koji se u potpunosti implementiraju u praksi, te da smo kadrovski popunjeni dovoljno obučenim osobljem i da posjedujemo instaliranu i u upotrebi odgovarajuću i kvalitetnu opremu, pokazuje da Međunarodni aerodrom Sarajevo ima neophodne kapacitete za osiguranje zadovoljavajućeg stepena sigurnosti”, pojašnjava Begić. Dodaje da ništa na svijetu nije idealno i da se postojeći sistem sigurnosti aerodroma može unaprijediti. „Međunarodni aerodrom Sarajevo već dugi niz godina provodi i mjeru kontradiverzionog pregleda na ulazu u terminalnu zgradu svih osoba (putnika i građana koji dočekuju i ispraćaju), uključujući i zaposleno osoblje. Ovakvu mjeru primjenjujemo jedini u našem okruženju“, kaže Begić.
Da li je postojeća organizacija sigurnosnih sistema na Aerodromu Banja Luka dostatna za uspješnu borbu protiv sigurnosnih prijetnji, pojašnjava Okilj, koji kaže da se „svaka organizacija može i treba unapređivati, razvijati, po potrebi i restrukturisati, pa i aerodrom Banja Luka. Na tome se radi, i to je normalan proces ako organizacija želi da opstane i bude uspješna u sаvremenom poslovnom okruženju“. Okilj je pojasnio i da se „bezbjednost aerodroma svakodnevno unapređuje, s jedne strane implementacijom međunarodne i domaće regulative, а s druge strane internom kontrolom kvaliteta, koja, ako se dosljedno provodi, dovodi do povećanja nivoa bezbjednosti na aerodromu“.
Da je stepen sigurnosti bosanskohercegovačkih aerodroma na zadovoljavajućem nivou pokazuju i kontrole koje su provođene prethodnih godina, a predviđene su i u 2011. godini od međunarodnih zrakoplovnih institucija (ICAO, ECAC), zatim Evropske komisije, kao i nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini. Inače, za nadzor sigurnosti na aerodromima je nadležna Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA).
Dodatne mjere sigurnosti GPBiH
Na međunarodnim aerodromima u Bosni i Hercegovini se nakon događaja u Moskvi i neuspjelog napada na američki avion koji je letio prema Detroitu u decembru 2009. godine poduzimaju dodatne mjere opreza. „Pored preduzimanja redovnih mjera i radnji propisanih međunarodnim i nacionalnim propisima koji regulišu pitanje sigurnosti civilne avijacije, preduzimaju se i dodatne mjere sigurnosti u skladu sa sigurnosnim procjenama i informacijama koje dobijamo od nadležnih organa u Bosni i Hercegovini i informacija dobijenih kroz međunarodnu razmjenu“, kaže Enes Gačanin, zamjenik direktora Granične policije Bosne i Hercegovine. Trenutne pojačane mjere odnose se na dodatnu kontradiverzionu kontrolu putnika i prtljaga, pojačano nadgledanje bezbjednosih i javnih zona na međunarodnim aerodromima, pojačanu kontrolu pristupa javnim zonama na aerodromima, kao i druge mjere po procjeni organizacionih jedinica GPBiH. Gačanin također ističe da, u slučaju direktnog ugrožavanja sigurnosti civilne avijacije, za svaki aerodrom u Bosni i Hercegovini „postoji sačinjen poseban plan postupanja svih subjekata sigurnosti na aerodromu i van njega, u koji su uključene sve sigurnosne i dio civilnih struktura koje imaju obavezu ili mogu pomoći u rješavanju krizne situacije“, te da „Granična policija BiH ne raspolaže niti je od drugih organa u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu dobila informacije koje bi direktno ukazivale na mogućnost terorističkih napada na aerodrome u Bosni i Hercegovini, ali uprkos tome se preduzimaju dodatne mjere opreza”.
Tekst: Aner ZUKOVIĆ i Safet ŠARIĆ
