Takve dileme više ne postoje. NATO je ozbiljna organizacija i nije moguće da na njihovoj zvaničnoj internet-stranici tako jasna informacija bude objavljena greškom, kaže profesorica na Katedri za sigurnost Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.
Profesorica Edina Bećirević kaže kako je zanimljivo da se u Republici Srpskoj vodi diskusija pod pretpostavkom da su građani tog entiteta dominantno protiv NATO-a. – Međutim, posljednje istraživanje Fakulteta političkih nauka iz Banje Luke o stavovima građana tog entiteta pokazuje da je protiv NATO-članstva bilo tek 53,1 posto anketiranih. Ovo je iznenađujuće mali procenat, s obzirom na to da i politički i medijski diskurs u RS-u već godinama pro-NATO stavove tretira kao nacionalnu veleizdaju, kaže Bećirević i napominje da “biti anti-NATO u Bosni i Hercegovini danas znači promovirati interese Rusije”. – Rusija nije i ne može biti alternativa državama liberalnog Zapada i vezivati državne interese za interese Rusije je neodgovorno i destruktivno. Redovi pred ambasadama zapadnih država jasno govore o tome koje saveznike preferiraju građani Bosne i Hercegovine. Ne znam nikoga ko čezne da preseli u Rusiju i živi pod represivnim Putinovim režimom. U tom smislu je NATO danas važniji nego što je bio ikada prije, jer nikad nakon rata nismo imali tako jak i destruktivan ruski utjecaj kao danas, ističe profesorica.
…
Šta nam znači oglašavanje NATO-a o BiH nakon što smo u Bruxelles poslali Program reformi BiH?
– NATO je na zvaničnoj stranici potvrdio da je Bosna i Hercegovina u Akcionom planu za članstvo (MAP). Nekoliko saopćenja prije ovog bilo je u svom sadržaju prilično suzdržano, samo je potvrđivalo da je u Bruxelles “stigao” ili “prihvaćen” Program reformi i ostavljalo je prostora različitim tumačenjima.
Edina Bećirević: Od krucijalnog značaja su reforme iz odjeljka „Pravna pitanja“
Diskusija u RS-u
Takve dileme više ne postoje. NATO je ozbiljna organizacija i nije moguće da na njihovoj zvaničnoj internet-stranici tako jasna informacija bude objavljena greškom. Bosna i Hercegovina je sada u predvorju NATO-a, Bruxelles jasno kaže da su njihova vrata otvorena. Međutim, to ne može biti pasivna čekaonica u kojoj će se bosanskohercegovački politički predstavnici dvoumiti, slati nejasne signale i odbijati provođenje reformi koje su obećane. Ozbiljno shvatanje tog predvorja podrazumijeva aktivnu ulogu, a to da li ćemo i kada postati članica, ovisi od intenziteta i kvalitete zahtijevanih reformi.
Koliko je važno da su se oglasili kako bismo mi ovdje prestali špekulisati jesmo li u MAP-u ili ne?
– Nažalost, i pored ovako jasnog stava NATO-a, špekulacije nisu prestale. Anti-NATO politički sentimenti su refleksija političke atmosfere iz Srbije, ali i otvorenog pritiska Rusije. Međutim, ostrašćene diskusije o NATO-u dobro dođu političkim faktorima na svim stranama da skreću pažnju od stvarnih prijetnji koje utječu na kvalitet života običnog čovjeka, a za koje su odgovorne loše politike. Zbog toga političarima ne nedostaje kreativnosti u špekulacijama kad je riječ o odnosima NATO – BiH. Već svjedočimo sukobu pozicije u RS-u koja tvrdi da „nigdje ne piše integracija BiH, nego “saradnja BiH sa NATO-om“ i opozicije, koja status BiH u MAP-u nastoji predizborno poentirati kao Dodikovu veleizdaju. Zanimljivo je da se ova diskusija vodi pod pretpostavkom da su građani u RS-u dominantno protiv NATO-a. Međutim, posljednje istraživanje Fakulteta političkih nauka iz Banje Luke o stavovima građana bh. entiteta Republika Srpska, pokazuje da je protiv NATO-članstva bilo tek 53,1 posto anketiranih. Ovo je iznenađujuće mali procenat, s obzirom na to da i politički i medijski diskurs u RS-u već godinama pro-NATO stavove tretira kao nacionalnu veleizdaju. Ovo, ali i neka druga slična istraživanja pokazuju da je ogroman procenat građana u svim dijelovima Bosne i Hercegovine umoran od politikantskih narativa. Jer i one političke snage koje su pro-NATO, i koje su deklarativno za integrativne procese, aktiviranje MAP-a koriste za politički trijumfalizam koji je također štetan. U međuvremenu, veliki broj građana glasa tako što bira odlazak, najčešće u države koje su članice NATO-a.
Šta je, po Vašem mišljenju, ključno iz Programa reformi na šta bi se vlasti trebale fokusirati?
– Iz Programa reformi BiH ključno je zapravo sve zbog činjenice da su bh. država i društvo gotovo u svim sferama u vrlo lošem stanju. Ukoliko bude političke volje, najmanje posla će biti u reformiranju Oružanih snaga. Dosadašnja praksa je pokazala da su zastoji u razvoju vojske najčešće uzrokovani lošim političkim uticajima izvana. Javnosti je poznato da je u misijama, o kojima je postojala politička saglasnost i jasna odluka, OSBiH postizao odlične rezultate. Pripadnici OSBiH su od NATO-a dobili najviše pohvale za učešće u međunarodnim misijama. Dakle, uz veća ulaganja nego dosad i bez političkih sabotaža daljih reformi, u ovom segmentu možemo očekivati uspjeh. Za efikasan sigurnosni sistem neophodni su modernizacija i povećanje budžeta. Isto se odnosi i na sigurnosne i policijske agencije.
Što se tiče ostalih prioriteta na listi reformskih potreba, od krucijalnog značaja su reforme iz odjeljka „Pravna pitanja“ i općenito uspostava vladavine prava, što je usko vezano uz postizanje potrebnog nivoa sigurnosti države. Ali, ništa od ovoga neće biti moguće ako se ne riješe sporna politička pitanja. Konflikt različitih političkih koncepata u BiH došao je na tačku usijanja. Program reformi bi bio odličan okvir ne samo da napravimo korake naprijed u predvorju NATO-a nego i da se normalizira politička klima koja samo doprinosi iseljavanju građana iz BiH.
Ima li dijelova na kojima može doći do trzavica različitih političkih predstavnika?
– Sa ovakvim vlastima možemo očekivati trzavice, vjerovatno po svakom pitanju. I do sada je tokom reformi unutar sistema odbrane s vremena na vrijeme bilo burno prilikom odlučivanja o dimenzioniranju vojnih efektiva, reorganizacije, o oznakama na uniformama do izrade Plana odbrane. Ali, Oružane snage Bosne i Hercegovine su i pored svih političkih opstrukcija i nedovoljnih ulaganja napravile mnogo veći iskorak od drugih segmenata državnog sistema.
Destruktivan uticaj
Ako ne bude političkog dogovora da se Plan reformi zaista i provede, možemo očekivati trzavice. Bruxelles također treba poslati i konkretan signal da je pozicija političkih faktora koji apliciraju za MAP a istovremeno u javnosti šire anti-NATO retoriku, jednostavno neprihvatljiva.
Šta možemo očekivati kada se završi proces knjiženja imovine?
– Knjiženje imovine ostaje uvjet čije ispunjenje će značiti korak dalje BiH ka Savezu. Ali, pitanje je kako će taj proces u praksi ići, iako je u agendi Plana reformi BiH. Isto tako, ako se odnos snaga u regionu dodatno zakomplicira kao posljedica ruskog uticaja, također se može očekivati da NATO revidira značaj tog uvjeta.
Možemo li očekivati da nakon Sjeverne Makedonije postanemo sljedeća članica?
– Bilo bi logično da taj proces ide tim slijedom. Također, za očekivati je da taj proces za BiH bude dug. Ali, dinamika međunarodnih odnosa u svijetu, posebno u oblasti sigurnosti, ne nudi neki stabilan okvir za analizu, tako da su ozbiljna predviđanja nezahvalna. Mi ne znamo kako bi NATO reagirao u slučaju da se situacija u regionu razvije u ozbiljniju krizu. Moguće je da bi u tom slučaju revidirali uvjete prijema i nametnuli neku drugačiju dinamiku.
Izvor: https://www.oslobodjenje.ba/ (10. februar 2020.)
