Sarajevo, 19.03.2014. godine i Banjaluka, hotel “Talija“, 21.3.2014. godine
Nakon izdavanja Publikacije: „Obabrani rezultati i preporuke o implikacijama roda u pravosuđu Bosne i Hercegovine“ započete su aktivnosti promocije navedene Publikacije kroz razvoj modula za edukaciju sudija, tužilaca i stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH. U saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj i Centrom za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH, te Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, putem Ureda američkog Ministarstva pravde za razvoj, pomoć i edukaciju tužilaštava u prekomorskim zemaljma (OPDAT), DCAF-om i Atlantskom inicijativom u Banjaluci i Sarajevu održane su radionice na temu „Uticaj ličnih karakteristika i različitosti na atmosferu i procese u sudnici“. Seminaru/radionici u Sarajevu prisustvovalo je 28 učesnika/ca dok je u Banjaluci treningu prisustvovalo 16 učesnika/ca. Edukatori na treningu bili su Mel Flanagan, sudija suda u SAD-u i dr. sc. Majda Halilović, predstavnica Atlantske inicijative.
U okviru dijela seminara posvećenom uvodu u rodne predrasude, sutkinja Flanagan je istakla da se u SAD-u još od osamdesetih godina prošlog vijeka, više ili manje uspješno, radi na uspostavljanju principa rodne jednakosti i prevazilaženja pristrasnosti kod pravosudnih stručnjaka, no da je ovaj problem itekako i dalje prisutan u pravosudnim institucijama. Edukatorica je naročito istakla da smo svi mi različiti što, ako se pravilno usmjeri, može biti pozitivno, no ako umjesto toga vodi do rodnih predrasuda, ta različitost može postati sistemska i problematična, čak i kada je nenamjerna. Objasnila je šta je to implicintna pristrasnost istaknuvši da skrivene ili nesvjesne predrasude predstavljaju društveno ponašanje koje nije pod našom svjesnom kontrolom već ga pokreću naučeni stereotipi i sklonosti koje funkcionišu automatski, a koji se usvajaju kroz odgoj, obrazovanje, društvene interakcije i medije.
[widgetkit id=4]
Edukatorica Halilović je prezentovala rezultate istraživanja provedenog u BiH o uticaju roda u pravosuđu istaknuvši da se rod odnosi na društvene karakteristike, uloge ponašanja i aktivnosti koje se dodjeljuju muškarcima i ženama. Objasnila je koji je bio cilj istraživanja, njegov obim i metode koje su korištene. Ovo istraživanje je pokazalo da je u pravosuđu u BiH evidentan problem postojanja raznih pojavnih oblika seksualnog uznemiravanja kao i da postoje određeni rodni stereotipi koji mogu uticati na odluke suda, naročito kada je riječ o postupcima dodjeljivanja starateljstva nad djetetom, nasilja u porodici, te silovanja i pokušaja silovanja. U ovom istraživanju anonimno je anketiran 131 nosilac pravosudnih funkcija, te je obavljeno 30 pojedinačnih intervjua sa sudijama, tužiocima i advokatima.
U okviru ove edukacije, učesnici su imali priliku i da pogledaju dokumentarni film o naučno utvrđenoj činjenici o ukorijenjenosti rodnih predrasuda tj. o implicitnoj pristrasnosti zbog čega je Američka advokatska komora veoma zabrinuta jer ta pristrasnost nesumnjivo utiče na pravosudni sistem u cjelini.
U okviru treninga organizovane su i praktične vježbe tj. učesnici, podijeljeni u grupe su razmatrali 5 studija slučaja u kojima su trebali utvrditi da li postoji diskriminacija, te iznijeti šta bi oni u svakom konkretnom slučaju uradili kako bi tu diskriminaciju otklonili.
Prezentacija: Rod i pravosuđe: implikacije roda u pravosuđu Bosne i Hercegovine | DOWNLOAD
