Atlantska inicijativa se od 2009. godine bavi sigurnosnim i pravosudnim pitanjima, što uključuje blisku suradnju sa sigurnosnim institucijama, sudovima i tužiteljstvima širom Bosne i Hercegovine. Atlantska inicijativa više od deset godina istražuje i analizira pojavne oblike ekstremizma, nasilnog ekstremizma i radikalizacije, što je često bilo osnova za razvoj politika i institucionalnih promjena. Atlantska inicijativa bazira rad na dva programa:
1) rodna ravnopravnost, s fokusom na prevenciju nasilja nad ženama, i
2) terorizam, ekstremizam i radikalizacija. Istraživačke studije obaju programa pokazale su da su mržnja i predrasude često motiv za vršenje krivičnih djela. Svim radikalnim pokretima i ekstremističkim grupama žene su veoma visoko na listi neprijatelja, a prava žena, bez obzira na njihovu vjersku i ideološku orijentaciju, u njihovim krugovima stradaju prva.
Ekstremni pokreti i grupe koje djeluju u Bosni i Hercegovini i regiji sve su aktivniji u širenju mržnje, koju ispoljavaju direktno u zajednicama, ali i u s prostoru. Na ovaj način oni čine štetu svima, onima na koje usmjeravaju svoje aktivnosti i protiv kojih iskazuju mržnju, ali i cijelim zajednicama unutar kojih su ova djela prisutna. Štetu čine i bosanskohercegovačkom društvu jer na ovaj način pokušavaju narušiti napore na izgradnji mira, tolerancije i demokracije. Oni koji čine krivična djela iz mržnje ili šire govor mržnje negativno utječu na društvenu koheziju naročito kada su ovakva ponašanja direktno ili indirektno tolerirana kroz institucionalni odgovor, odnosno neprocesuiranje ili neadekvatno krivičnopravno procesuiranje. Manjak prevencije za cijele zajednice, ali i nedostatak intervencija za počinitelje ovih krivičnih djela pokazuje tendenciju ka prihvaćanju ili normaliziranju mržnje koja je opasna za cijelo društvo i koja može izazvati ne samo individualno činjenje krivičnih djela već i potaknuti nasilni ekstremizam u zajednicama. S ciljem unapređenja edukacija nositelja pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini iz okvira procesuiranja krivičnih djela iz mržnje i govora mržnje, Atlantska inicijativa je u suradnji i pod pokroviteljstvom Nacionalne fondacije za demokratiju (NED) u drugoj polovici 2020. godine započela s implementacijom projekta „Razmatranje sudskih praksi u krivičnim djelima počinjenim iz mržnje“. Priručnik je nastao kao rezultat višemjesečnog rada grupe sudija i tužitelja iz različitih gradova u Bosni i Hercegovini.
Tokom radionica i panela grupa je imala priliku diskutirati o nizu postojećih problema u procesuiranju krivičnih djela iz mržnje i govora mržnje. Svojim iskustvom i poznavanjem problema u praksi upravo su sudije i tužitelji koji u obavljanju svojih funkcija postupaju i u predmetima krivičnih djela iz mržnje i govora mržnje mogli najviše doprinijeti rješavanju postojećih poteškoća i dilema u procesuiranju ove vrste krivičnih djela i drugih oblika prijestupničkog ponašanja. Nakon održanih pet panel sastanaka na kojima su prezentirana i razmatrana aktualna pitanja u vezi s procesuiranjem ove vrste krivičnih djela, uz kontinuirani timski rad većine učesnika u navedenom projektu, razvijen je i ovaj Priručnik. Po svom sadržaju i ciljevima Priručnik ne smjera kritiziranju moguće postojećih slabosti krivičnopravnog sustava u Bosni i Hercegovini (BiH), kako u normativnom tako i institucionalnom smislu, već je prvenstveno dobronamjeran stručni istup u pravcu unapređivanja profesionalnih kapaciteta sudija i tužitelja na području otkrivanja, istraživanja, dokazivanja, kao i ispravnog te zakonitog i pravičnog presuđivanja ovih krivičnih djela.
Priručnik čine sedam poglavlja koja logičnim slijedom obrađuju problematiku krivičnih djela iz mržnje i govora mržnje polazeći od njihovog pojmovnog određenja i izrazito negativnog efekta po društvenu zajednicu i društvo jednakih. Slijede poglavlja kojima su obuhvaćeni međunarodni pravni okvir i zahtjevi u pogledu prevencije i procesuiranja ove vrste protupravnih ponašanja, a zatim i njihovo krivičnopravno uređenje u domenu domaćeg materijalnog krivičnog prava. Posebno su razmotrene i odredbe domaćeg krivičnog procesnog prava kako sa stajališta specifičnih prava i dužnosti procesnih subjekata, posebno tužitelja i ovlaštenih službenih osoba, tako i sa stajališta specifičnosti provođenja procesnih radnji kada postoji osnova sumnje da je moguće došlo do počinjenja krivičnog djela iz mržnje ili govora mržnje. U navedenim razmatranjima nije zanemaren oštećeni, odnosno žrtva, te je u tom smislu posebno ukazano na potrebu poštovanja njegova integriteta, ali i činjenice da će oštećeni u pravilu biti i jednim od esencijalnih dokaznih izvora prilikom dokazivanja ovih krivičnih djela.
Konačno, osim aktualne sudske prakse u predmetima krivičnih djela iz mržnje i govora mržnje, u Priručniku su date i preporuke za unapređenje otkrivanja, istraživanja i dokazivanja ovih krivičnih djela u Bosni i Hercegovini. Smatramo da će Priručnik biti od koristi nositeljima pravosudnih funkcija, ali i drugim profesionalcima, te da će istinski doprinijeti razvijanju adekvatnog odgovora u prevenciji i procesuiranju ove vrste krivičnih djela u Bosni i Hercegovini.
Priručnik možete pogledati na ovom linku.
