Atlantska inicijativa (AI), nevladina organizacija iz Sarajeva, i Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) iz Ženeve proveli su istraživanje o načinima na koje rodni stereotipi i stavovi mogu dovesti do rodne pristranosti koja utječe na rad nosilaca pravosudnih funkcija na sudu i iskustva žrtava, svjedoka i optuženih. Prikupljena su mišljenja oko 161 sudije/sutkinje, advokata/ice, tužioca/tužiteljice i stručnog saradnika i stručne saradnice, primjenom anonimnog online upitnika i individualnih polustrukturiranih intervjua. Iako ovo istraživanje ne odražava mišljenja cjelokupne populacije profesionalnih pravnika/ca i pripadnika/ca pravosuđa BiH, ono nudi uvid u razmišljanje i stavove predstavnika ove zajednice. Cjelokupno istraživanje koje se može pročitati na www.atlantskainicijativa.org ili www.dcaf.ch nudi rezultate i analizu o tome kako rod utječe na kolegijalne odnose te atmosferu i procese u različitim vrstama predmeta pred sudovima u BiH.
Zbog ograničenosti prostorom, u ovom tekstu je dat osvrt na samo jednu od tema koju smo dotakli kad je u pitanju rodno zasnovano nasilje. Naime, između ostalog, zanimala su nas shvatanja pravosudnih stručnjaka i stručnjakinja o tome zašto muškarci češće vrše rodno zasnovano nasilje. Ovo istraživanje je pokazalo da veliki broj ispitanika i ispitanica povezuju nasilje sa prirodnim ili urođenim karakteristikama muškaraca. Kao što pokazuje grafikon, 60 % osoba koje su učestvovale u ovom istraživanju smatra da muškarci vrše nasilje zato što su jači, dok 49% ispitanika smatra da su muškarci prirodno skloni vršenju nasilja. Sagovornici/e u intervjuima su također potvrdili ovakva mišljenja, te je oko polovine njih rodno zasnovano nasilje pripisalo fizičkim osobinama muškaraca i njihovoj „urođenoj sklonosti“ primjeni nasilja. Jedna advokatica je iznijela takvo uvjerenje rekavši:
Muškarci su agresivniji. Samo pogledajte historiju – uvijek su vodili ratove. To im je u genetskom kodu, dok su žene puno posvećenije porodici.
Uvjerenje da je „priroda“ muškaraca povezana sa češćim vršenjem rodno zasnovanog nasilja pobijeno je međunarodnim istraživanjima koja povezuju nasilje u porodici (i seksualno nasilje) s rodnom neravnopravnošću, dominacijom muškaraca i njihovih prava, a ne s biološkim razlikama između žena i muškaraca ili fizičkom snagom. Značajno je da se tokom intervjua (ili u narativnim odgovorima na online upitnik) skoro nikako nije spominjala rodna neravnopravnost, dominacija muškaraca, patrijarhalna kultura ili prihvaćanje nasilja u bh. društvu.[1]
Ovakvo shvatanje je problematično jer je moguće da stereotip kako je nasilničko ponašanje muškaraca „prirodno“ može poslužiti kao izgovor za takvo ponašanje. Drugim riječima, ako se muško nasilje prema ženama smatra prirodnim proizvodom pripadnosti muškom spolu, onda to može dati opravdanje pravosudnim stručnjacima da nasilje u porodici, na što upućuje i OSCE,[2] tretiraju kao manje ozbiljna u odnosu na djela koja se dešavaju van porodičnog okruženja. Ovaj stereotip možemo dovesti u vezu s tim da se djela nasilja u porodici kažnjavaju minimalnim, ili čak kaznama koje su ispod minimalnih kazni propisanih zakonima BiH; što uključuje i pretjerano izricanje uvjetnih osuda, kako pokazuje OSCE.
Stoga se preporučuje poduzimanje sveobuhvatnih napora na unapređenju pravosudnog odgovora na nasilje u porodici, uključujući specijalnu obuku koja će koristiti savremena empirijska istraživanja profila počinioca i žrtve; opis najčešćih vrsta nasilja u porodici; učinkovite strategije za pravosudnu intervenciju i rizike po djecu; te pregled relevantnog krivičnog prava u BiH.
Ovo je prvo istraživanje ove vrste u BiH i regiji, te stoga predstavlja suštinski i važan doprinos istraživanjima o rodu, njegovim implikacijama u pravosuđu i rodnoj pristranosti. Istraživanje je pokazalo, u određenoj mjeri, prisustvo rodnih pristranosti među pravosudnim stručnjacima u BiH, kao što je i slučaj na međunarodnom nivou, ali i njihovu jaku želju i spremnost da postignu objektivnost i da se suoče i prepoznaju stereotipe kojih možda nisu ni svjesni a koji mogu utjecati na pravičnu primjenu zakona.
Ovom prilikom se zahvaljujemo Norveškom ministarstvu vanjskih poslova na finansijskoj podršci projektu Rod i reforma pravosuđa, unutar kojeg je rađeno ovo istraživanja i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH na podršci prilikom prikupljanja podataka za ovo istraživanje.
Piše: Majda Halilović
Dr.sc. Majda Halilović je voditeljica Odjela za istraživanje Atlantske Inicijative u Bosni i Hercegovini. Bavi se istraživanjem različitih aspekata roda i sigurnosti, kao i društvene inkluzije i isključenosti, sa nizom publikacija na ove teme.
[1] Vidi: Babović, i dr., Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH: 2013, 86. i 88. “Kulturni faktori su također snažno povezani s rizicima od nasilja u porodici nad ženama. Iako cjelokupan uzorak izražava visok stepen slaganja sa iznimno patrijarhalnim mišljenjima o rodnim ulogama (…) to je slaganje snažnije u domaćinstvima u kojima je prisutno nasilje u porodici …” a “kultura toleriranja metoda nasilnog rješavanja sukoba povećava rizik od nasilja nad ženama u porodici (…)”
[2]Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), misija u Bosni i Hercegovini, Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici: Analiza i preporuke u krivičnopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, s preporukama (Sarajevo: OSCE, 2011).
Izvor: http://www.kultbih.org/ (decembar 2014.)
