Džon Bulard: BiH spremna za put u NATO još od 2004.
25.02.2010. Izvor: SRNA 
BiH je već izrazila interes i želju da se pridruži NATO-u. Kada dođe do pozivnice, postojaće još cijeli niz koraka koje je potrebno napraviti kako bi se došlo do formalnog članstva. BiH je spremna za taj put još od 2004. godine, izjavio je za “Glas Srpske” komandant NATO štaba u BiH Džon Bulard. On je istakao da sve članice NATO-a treba da imaju jasan i snažan politički aparat, neophodan za donošenje odluka u Alijansi, te da bi 10.000 vojnika iz BiH u tom vojnom savezu bio značajan doprinos.
Koliko je, po Vašoj ocjeni, BiH zrela za pristupanje NATO-u?
BULARD: Ne možemo članstvo u NATO-u smatrati trkom do cilja. To je zapravo put i NATO je u raznim dijelovima regiona uključen kroz Partnerstvo za mir od 2004. godine. Crna Gora je upravo primila pozivnicu za Akcioni plan za članstvo. Da bi to dobila, morala je proći kroz cijeli niz partnerskih ciljeva i da se pozabavi nizom drugih pitanja da bi došla do te pozivnice. Bilo je dosta zabrinutosti kako postići sve te partnerske ciljeve u tako kratkom vremenskom periodu. BiH je već izrazila interes i želju da se pridruži NATO-u. Ona je trenutno u tom procesu i nastaviće da djeluje u tom procesu. Kada dođe do pozivnice, postojaće još cijeli niz koraka koje je potrebno napraviti kako bi se došlo do formalnog članstva. BiH je spremna za taj put još od 2004. godine.
Ovdje su donekle podijeljena mišljenja da li bi trebalo da se nađe u NATO-u ili ne. Kako pomiriti različite stavove i šta to NATO nudi BiH?
BULARD: Mislim da su aspiracije ove zemlje za članstvo u NATO-u već izražene u Zakonu o odbrani BiH. Dosta je i komentara o tome šta članstvo u NATO-u nudi, koji su razlozi za, a koji protiv. Jasno je da postoje mitovi o članstvu u NATO-u, ali postoje i istine. NATO je političko-vojni savez koji se okreće oko kolektivne bezbjednosti. Upravo ta kolektivna bezbjednost generiše osjećaj sigurnosti i povjerenja koji omogućava ekonomski prosperitet svake zemlje.
Nisu rijetke izjave pojedinih zvaničnika u BiH i van nje da su ustavne promjene uslov za ulazak u NATO. Kakva je Vaša ocjena takvih stavova?
BULARD: O ustavnoj reformi bilo je dosta diskusije. Bilo je i odluka. Međutim, mora se znati da NATO kao političko-vojni savez podrazumijeva i okvir u kome svaka država ima svoje mjesto na stolu sa ostalim članicama Saveza. Tu se moraju donositi neke teške odluke, ali isto tako svaka zemlja mora biti u prilici da glasa unutar Saveza o tim teškim odlukama. Mnoge od tih odluka su globalne po svojoj prirodi i čak prelaze granice članica NATO-a. Država ulazi u NATO, a da bi bila jedan takav efikasan član, u njoj mora da postoji jasan i snažan politički aparat, jedan dobar sistem donošenja odluka koji će joj omogućiti da bude efikasan član.
Da li je, po Vašoj ocjeni, BiH bezbjedna zemlja?
BULARD: Kao što znate, u BiH je na snazi Rezolucija Savjeta bezbjednosti i tu je mandat o nametanju mira. U toj Rezoluciji Savjeta bezbjednosti jasno piše da su EUFOR i NATO štab u Sarajevu nasljednici SFOR-a. Kao dio toga u BiH postoji sigurno okruženje. EUFOR je tu da osigura bezbjednost i stabilnost, a NATO štab da bi primarno pomogao u reformi odbrane. Međutim, kako zemlja bude napredovala, doći će trenutak kada više neće biti potrebe za tom Rezolucijom.
Hoće li skoro prestati sa takvom potrebom?
BULARD: Ne znam. To je na ovoj zemlji da odluči.
I 10.000 vojnika iz BiH je doprinos NATO-u?
BULARD: Značaj Saveza se promijenio jer stvara partnerstva i katalizator je vrijednosti. Partnerstva su od izuzetnog značaja i sa EU i Rusijom, i sa svim zemljama koje imaju iste ili slične probleme. Bruto dohodak NATO-a iznosi 31 trilion dolara, sa četiri miliona vojnika. I dodatnih 10.000 vojnika iz BiH bio bi doprinos NATO-u.
Izazovi
U posljednjih 20 godina dogodile su se najdramatičnije promjene bezbjednosnih izazova otkako postoji Sjevernoatlantska alijansa. U novom strateškom konceptu treba da ostanu vrijednosti koje su krasile NATO od njegovog osnivanja, ali se o pitanju sigurnosti u 21. vijeku mora razmišljati drugačije, kaže Bulard.
Tekst uredila: AI
Održan okrugli sto “Prestaju li obaveze zemlje pristupanjem NATO-u”
22.02.2010. Izvor: FENA
U organizaciji Alumni Marschall centra Association BiH (MCAABiH) večeras je u Sarajevu održan okrugli sto na kojem su međunarodni i predstavnici iz Bosne i Hercegovine razgovarali o temi “Prestaju li obaveze zemlje pristupanjem NATO-u”.
Skup je imao za cilj postaći diskusiju o tome šta očekuje zemlju nakon punopravnog članstva u NATO-u, odnosno kakve su obaveze i dužnosti članica koje sudjeluju u kreiranju ključnih paradigmi za održavanje kako kolektivne i globalne sigurnosti tako i regionalne i nacionalne.
Jedan od uvodničara, zapovjednik NATO stožera u Sarajevu brigadni general John Bullard istaknuo je večeras da je NATO najuspješnija alijansa u historiji te da će novi strateški koncept NATO-a, na kojem se trenutno radi, omogućiti da to i ostane.
S tim u vezi on je naglasio da se sigurnosno okruženje umnogome promijenilo u posljednjih 20 godina te da NATO, u skladu s tim, razmatra svoje prioritete, zadatke… NATO, naglašava Bullard, ostaje garant sigurnosti.
Postprijemna iskustva Hrvatske večeras je prezentirao profesor sigurnosnih studija na Marschal centru Dragan Lozančić, koji je bio angažiran u procesu pristupa Hrvatske NATO-u.
On je kazao da je još rano govoriti o iskustvima Hrvatske u NATO-u, ali i naglasio da je u cjelokupnom procesu istrajnost jako bitna.
Hrvatska je 2008. u Bukureštu dobila poziv za članstvo u NATO, a članicom je postala godinu dana kasnije. Po njegovim riječima taj put pristupa Hrvatske NATO-u bio je dug, vijugav i često težak.
Lozančić je naglasio mnoge prednosti koje sa sobom nosi članstvo u NATO-u i vrijednosti NATO-a, a govoreći o budućnosti tog saveza spomenuo je novi strateški koncept koji još uvijek nije objavljen.
Po Lozančićevim riječima članstvo u NATO-u za Hrvatsku je sad sredstvo za postizanje drugih ciljeva, a njen daljnji put, nakon što je postala članicom, neće biti ništa lakši nego dosad.
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže da BiH radi sve i vrši potrebne pripreme da bi dobila pozitivnu ocjenu i što prije joj bio dodijeljen Akcioni plan za članstvo (MAP).
On je naglasio da je članstvo u NATO-u posebno važno za BiH i da bi to dovelo do potpunog mira, sigurnosti i stabilnosti ove države.
“Stvar je na MVP-u BiH, Ministarstvu odbrane i cijeloj državi da uvjerimo zemlje članice da smo spremni ispuniti zadatke koji će se postavljati pred nas“, kazao je Alkalaj. Dodao je da su serije susreta i posjete stranih zvaničnika metode tog uvjeravanja, a da bi kruna svega trebalo da bude bh. izvještaj u Briselu planiran za početak marta te posjeta zemalja NAC-a (Sjevernoatlantskog vijeće) Bosni i Hercegovini i njihov razgovor s ovdašnjim zvaničnicima.
U radu okruglog stola o NATO-u sudjelovali su ministri odbrane, sigurnosti i vanjskih poslova Selmo Cikotić, Sadik Ahmetović i Sven Alkalaj, ambasadori te predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija.
“BiH nije obeshrabrena odbijenicom za MAP”
22.02.2010. Izvor: SRNA 
Vlasti BiH nisu obeshrabrene nedavnom odbijenicom NATO-a da BiH dobije MAP status, već će to predstavljati impuls da bolje rade, izjavio je večeras u Sarajevu ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj.
Alkalaj je rekao da je BiH specifična zemlja, jer ostale države tokom reformi odbrane nisu morale da od tri armije stvaraju jedinstvenu strukturu i Ministarstvo odbrane BiH, ali je naglasio da to nije prepoznato kada se raspravljalo o MAP statusu za BiH.
On je istakao da su u posljednje vrijeme intenzivirane aktivnosti u odnosima BiH i NATO, napomenuvši da sutra u posjetu BiH dolaze eksperti iz Štaba NATO-a u Briselu, dok su nedavno u BiH bili ambasadori zemalja članica Alijanse.
Alkalaj je na okruglom stolu o temi “Prestaju li obaveze zemlje pristupanjem u NATO”, kojeg je organizovao Alumni ”Maršal centar”, najavio da će početkom marta predstavnici vlasti BiH u Briselu predstaviti ispunjavanje planova BiH pred predstavnicima 28 zemalja članica NATO-a, nakon čega će uslijediti posjeta BiH predstavnika Alijanse.
Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić rekao je da se BiH mnogo promijenila u odnosu na vrijeme kada je dobila poziv u Partnerstvo za mir, te da će se i dalje mijenjati u procesu pristupanja NATO-u.
“Kada uđemo u NATO bićemo potpuno drugačija zemlja, jer ćemo proći kroz promjene koje moramo učiniti”, rekao je Cikotić i zahvalio ”Maršal centru” za organizovanje ovog okruglog stola.
On je istakao da obaveze zemlje kada uđe u članstvo ne prestaju, već da onda nastaje novi oblik partnerstva.
Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH Šefik Džaferović izjavio je da su međunarodno prisustvo u BiH i put zemlje ka evroatlantskim integracijama – povezani, jer što zemlja bude više prilazila NATO-u i EU, to će slabiti prisustvo međunarodne zajednice u državi.
“Za mene je to dvoje uzročno-posljedično vezano”, rekao je Džaferović.
Komandant NATO štaba u Sarajevu general Džon Bulard govorio je o razvoju novog strateškog koncepta NATO-a koji je posljednji put promijenjen 1999. godine.
“U ovim vremenima tehnološkog napretka svijet prolazi kroz velike promjene. Niko sebi ne može priuštiti da stoji u mjestu, pa tako i NATO, zbog čega moramo da se nastavimo prilagođavati”, rekao je Bulard.
On je istakao da su se u posljednjih 20 godina dogodile najdramatičnije promjene bezbjednosnih izazova od kako postoji Sjeveroatlantska alijansa.
Bulard je napomenuo da će u novom strateškom konceptu ostati vrijednosti koje su krasile NATO od njegovog osnivanja, ali da se o pitanju bezbjednosti u 21. vijeku mora razmišljati drugačije.
Komandant NATO štaba u Sarajevu je istakao da su izazovi sa kojim se svijet susreće, pa tako i NATO – klimatske promjene, širenje oružja za masovno uništavanje, terorizam, sajber kriminal, pandemije, humanitarne katastrofe.
“NATO je globalna institucija čiji su izazovi i interesi globalni. Izazovi sa kojim se suočavamo su globalni, zbog toga su partnerstva suštinska za djelovanje NATO-a”, rekao je Bulard.
O postprijemnim iskustvima Hrvatske prisutnima je govorio profesor u ”Maršal centru” Dragan Lozančić koji je naglasio značaj percepcije javnosti prema NATO alijansi.
Ministri inostranih poslova zemalja članica NATO-a saglasili su se u decembru da je previše rano da se BiH odobri zahtjev da pristupi Akcionom planu za članstvo (MAP).
“Njemačka najviše protiv ulaska BiH u MAP”
22.02.2010.
Izvor: Dnevne novine “Dnevni Avaz”
Web: http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/njemacka-najvise-protiv-ulaska-bih-u-map
“Misija BiH pri Briselu, kako je navedeno u informaciji koja je poslijeđena Komisiji za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH, procijenila je da bi se o odluci za prijem naše zemlje u Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) moglo raspravljati u aprilu ove godine već na neformalnom sastanku Sjevernoatlanskog vijeća na ministarskoj razini u Talinu.
Međutim, s obzirom na to da BiH osim ispunjavanja svih uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima nije učinila ništa na progresu u reformskim procesima, teško je očekivati da našu zemlju ponovo ne dočeka sudbina s kraja prošle godine kada je dobila odbijenicu za MAP. U materijalima koje je naša Misija u Briselu uputila Komisiji Parlamenta BiH navodi se koje su zemlje bile najveći protivnici da BiH dobije Akcioni plan za članstvo, koje su bile rezervirane, te koje su nam pružile bezrezervnu podršku.
Nastojanja BiH da dobije MAP u decembru prošle godine bezrezervno su podržale Norveška, Španija, Albanija, Italija, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, Grčka, Luksemburg, Mađarska, Bugarska, Češka i Turska.
U grupi zemalja koje uvjetuju dobivanje MAP-a za BiH konkretnim rezultatima u “butmirskom procesu” su SAD, Njemačka, Holandija, Francuska i Belgija, dok su zemlje koje načelno podržavaju da BiH dobije MAP, ali joj ne daju potpunu podršku Estonija, Litvanija, Latvija, Slovačka, Kanada, Danska, Velika Britanija, Island, Poljska i Portugal.
U materijalima Ministarstva vanjskih poslova BiH koji su proslijeđeni parlamentarnoj Komisiji za vanjske poslove navodi se da je Njemačka protiv da BiH dobije MAP. Također, istaknuto je i da je na insistiranje ove zemlje, ali i SAD, Holandije i Velike Britanije, koncem prošle godine donesena negativna odluka po našu zemlju”.
