Potreba za daljnjim unaprjeđenjem krivično-pravnog odgovora u Bosni i Hercegovini na krivična djela počinjena iz mržnje postoji – ogleda se u nužnosti harmonizacije zakonskih opisa ovih krivičnih djela i zaštićenih obilježja u propisima materijalnog krivičnog prava, njihovog preciznijeg određenja ali i efektivnosti istrage u slučaju sumnje na počinjenje krivičnih djela ove vrste. To su samo neki su od dosadašnjih zaključaka panela koje je Atlantska inicijativa u suradnji sa Nacionalnom fondacijom za demokratiju (NED) provodi u okviru projekta “Razmatranje sudske prakse u krivičnim djelima počinjenim iz mržnje ili motiviranim mržnjom u Bosni i Hercegovini”.
Do sada su održana tri panela, na kojima su dr. Ljiljana Filipović sutkinja Vrhovnog suda FBiH i prof. dr. Haris Halilović sa Univerziteta u Sarajevu predstavili aktuelne praktične i teorijsko-pravne pristupe u postupanju u predmetima krivičnih djela iz mržnje, a aktivno učešće kroz svoje prezentacije i analize imali su i nosioci pravosudnih funkcija– četrnaest sutkinja, sudija, tužitelja i tužiteljica iz različitih sudskih i tužilačkih institucija u Bosni i Hercegovini.
Jedan od zaključaka do sada realizirane komunikacije je da sudije i tužitelji koji u obavljanju svojih funkcija postupaju i u predmetima krivičnih djela iz mržnje, zbog svog iskustva i poznavanjem problema u praksi mogu značajno doprinijeti rješavanju postojećih poteškoća i dilema u procesuiranju ove vrste krivičnih djela. Zbog toga će dio ovog projekta biti izrada konkretnih smjernica za procesuiranja krivičnih djela počinjenih iz mržnje u budućoj sudskoj i tužilačkoj praksi.
Na prvom panelu koji je održan u novembru 2020.godine, fokus je bio na diskusiji o tome kako se zapravo razumijeva različitost u društvu, o načinu identificiranja ugroženih kategorija, te potrebu za razumijevanjem krivičnih djela iz mržnje kao posebnog vida protuzakonitog ponašanja čije posljedice nisu ograničene samo na žrtvu već se reflektiraju na širu društvenu zajednicu izazivajući nepovjerenje i strah.
Drugi sastanak panela, održan u decembru 2020. godine omogućio je uvid u iskustva koja nositelji pravosudnih funkcija imaju kroz pravomoćno okončane predmete krivičnih djela iz mržnje u kojima su postupali, odnosno donosili odluke ili se radilo o predmetima koji su pravomoćno okončani unutar pravosudne institucije kojoj pripadaju.
Učesnici panela su podijelili iznimno vrijedne lične profesionalne osvrte o problemima na koje su nailazili u toku rada, o kriterijima na osnovu kojih prepoznaju da se radi o krivičnom djelu ove vrste, te o određenim preprekama za donošenje ispravne, zakonite i pravične odluke u takvim predmetima. Od uočenih problema posebno su istaknuti važnost utvrđivanja motiva, odnosno pobude za počinjenje krivičnih djela iz mržnje.
Treći sastanak održan je 12. februara 2021. godine, a u toku diskusije delegirano je i pitanje odgovornosti medijskih portala, kao i različitih društvenih mreža za moderiranje komentara korisnika koji s obzirom na svoj sadržaj mogu biti okvalificirani kao govor mržnje. Ipak, s obzirom na potrebu prethodne konzultacije zakonskih i podzakonskih propisa kojima se regulira njihov rad zaključeno je da se ova tema detaljnije razradi na jednom od narednih panela.
Teme koje su analizirane tokom sva tri do sada održana panela, jasno ukazuju na potrebu za daljnjim unaprjeđenjem krivično-pravnog odgovora na ovu vrstu krivičnih djela u Bosni i Hercegovini. U nastavku projekta i panelima koji slijede, dodatno će biti razmotreni svi aktuelizirani problemi s ciljem izrade smjernica za njihovo prevazilaženje u praksi.
