Saopćenje za štampu: Održana 69. redovna sjednica Predsjedništva BiH
26.03.2010. (Dokument objavljen: 22.3.2010.) Web izvor: http://www.predsjednistvobih.ba/zaklj/sjed/1/?cid=14525,2,1
Predsjedništvo BiH je na 69. redovnoj sjednici donijelo zaključak da vrati Godišnju platformu o obavještajno-sigurnosnoj politici Vijeću ministara BiH, kao predlagaču, prije razmatranja i odobravanja.
Predsjedništvo je većinom glasova odlučilo da na današnjoj sjednici ne obavlja raspravu o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva BiH, a koja se odnose na:
a) Istup službenika Ministarstva vanjskih poslova u vezi s Kosovom,
b) Notu Ministarstva vanjskih poslova BiH o pitanjima koja su u nadležnosti Predsjedništva BiH;
Predsjedništvo je primilo k znanju pismo baronese Catherine Ashton, visoke predstavnice Evropske unije za zajedničku i vanjsku politiku, a koje se odnosi na produženje mandata EUPEM-a i zaključilo da:
· Bosna i Hercegovina potvrđuje da se Sporazum između BiH i Evropske unije o aktivnostima Misije policijskih snaga EU(EUPM) u BiH od 4.10.2002. godine primjenjuje na produženje mandata misije i osoblja EUPM u BiH.
Utvrđuje se tekst pisma koje će predsjedavajući Predsjedništva uputiti baronesi Catherine Ashton, visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Predsjedništvo je prihvatilo Izvještaj o radu Podregionalne komisije za konsultacije Sporazuma o podregionalnoj kontroli naoružanja, član IV, Aneks 1-B, Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (PRKK) za 2009. godinu.
Predsjedništvo je nakon razmatranja prijedloga Odluke o principima rješavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava u OSBiH donijelo sljedeći Zaključak:
· Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovo izražava svoje opredjeljenje da se, u okviru propisanih procedura, implementacijom međunarodnih sporazuma, ugovora i odluka prihvaćenih od nadležnih institucija BiH, izvrše pripreme za uništavanje svih količina lakog naoružanja i visokorizične municije i minsko-eksplozivnih sredstava, uvažavajući potrebu svakog ovjerenog spisa posebno-
· Zadužuje se Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine da, uvažavanjem međunarodnih sporazuma o donacijama, uništi sve viškove doniranog naoružanja, municije i minsko-ekspolozivnih sredstava, po pribavljenoj saglasnosti donatora.
· Zadužuje se Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine da dostavi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine prijedlog naoružanja i drugih sredstava koje mogu biti predmet prodaje.
Predsjedništvo je primilo k znanju Informaciju o realizovanim bilateralnim razgovorima iz područja odbrane između delegacija Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva odbrane SAD-a i zadužilo Ministarstvo odbrane da pitanja o kojima je diskutovano tokom bilateralnih razgovora, a posebno ona koja su istaknuta kao preduslov uključenja BiH u Akcijski plan za članstvo u NATO (MAP), dodatno analizira, te u skladu sa zakonskim ovlaštenjima preduzme neophodne aktivnosti s ciljem adekvatnog rješavanja.
Predsjedništvo je primilo k znanju Informaciju o aktivnosti na izradi „Pregleda odbrane, u skladu sa Programskim ciljem dokumenta “Proces planiranja i revizije” (PARP)-PGOOO1.
Zadužuje se Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine da nastavi sa planiranim aktivnostima na izradi ”Pregleda odbrane” i o napretku na izradi navedenog dokumenta redovno izvještava Predsjedništvo BiH.
Predsjedništvo je primilo k znanju Informaciju o organizovanju vježbe MEDCEUR 12 u maju 2012. godine i prihvatilo organizaciju vježbe na teritoriji BiH, ulazak i kretanje pripadnika vojnih snaga zemalja učesnica i opreme potrebne za izvođenje vježbe, a u skladu sa odredbama PfP SOFA.
Zadužuju se Vijeće ministara BiH i druge institucije u BiH da preduzmu mjere i aktivnosti iz vlastite nadležnosti u skladu sa ratifikovanom PfP SOFA-om, a sa ciljem provođenja neophodnih priprema i uspješne realizacije vježbe MEDCEUR 12.
Predsjedništvo je razmatralo i prihvatilo Izvještaj o radu Agencije za osiguranje depozita za 2009. godinu, uz Izvještaj nezavisnog revizora i Finansijski plan za 2010. godinu,
– Predsjedništvo je donijelo odluke o prihvatanju sporazuma i odredilo potpisnika za:
1. Ugovor o jamstvu za zajam Međunarodnom aerodromu Sarajevo između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj,
2. Sporazum o zajmu između Bosne i Hercegovine i OPEC Fonda za međunarodni razvoj –Projekt poboljšanja uslova života na selu,
– Predsjedništvo je donijelo odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja:
1. Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnoga mosta preko rijeke Save kod Gradiške i priključnih graničnih dionica međudržavne ceste E-661,
2. Sporazuma između Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrazovanja i nauke Republike Bugarske o naučnoj i tehničkoj saradnji,
3. Memorandum o razumijevanju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Malezije o saradnji u području visokog obrazovanja,
Odluku o pristupu Bosne i Hercegovine Sporazumu o Srednjoevropskome programu razmjene za univerzitetske studije (CEEPUS III),
Odluku o prihvatanju sporazuma i određivanje potpisnika za Sporazum o saradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Liban u području obrazovanja, kulture, sporta, nauke, rada i socijalnoga rada, zdravstva i medija,
Predsjedništvo je dalo saglasnost Ministarstvu civilnih poslova za zaključivanje Memoranduma o kulturnoj saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Slovačke,
Odluku o prihvatanju sporazuma i određivanje potpisnika za Ugovor između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore o veterinarskoj saradnji.
Odluku o pristupanju Bosne i Hercegovine:
1. Protokolu „Voda i zdravlje“, uz Konvenciju o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama – Helsinki 1992.),
2. Fakultativnom protokolu uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Predsjedništvo je prihvatilo Izvještaj Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o radu Komisije za pomilovanje za razdoblje januar-decembar 2009. godine,
– Predsjedništvo je donijelo Odluku o ratifikaciji:
1. Sporazuma između Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva evropskih i međunarodnih poslova Republike Austrije o saradnji u području razvoja,
2. Ugovora o kreditu između Bosne i Hercegovine i Japanske agencije za međunarodnu saradnju – Projekt izgradnje postrojenja za desumporizaciju gorivnih plinova za Termoelektranu Ugljevik,
3. Ugovora o zajmu i projektu između KfW, Frankfurt na Majni, i Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Grada Banja Luke – Vodosnabdijevanje i kanalizacija u gradu Banjoj Luci (komponenta 1. Vodosnabdijevanje),
4. Ugovora o finansiranju i projektu između KfW, Frankfurt na Majni, i Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Grada Banje Luke – Gradski sustav vodoopskrbe i odvođenja otpadnih voda u gradu Banjoj Luci (komponenta 2. Sistemi za odvođenje otpadnih voda),
5. Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine, koju zastupa Ministarstvo finansija i trezora, i Mađarske izvozno-uvozne banke Projekt- Tretman otpadnih voda u općini Tuzla,
6. Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Češke Republike o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja i sprječavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu,
7. Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Federativne Republike Brazil o oslobađanju od viza za nosioce diplomatskih, zvaničnih i službenih pasoša,
8. Amandmana na Ustav Međunarodne organizacije rada iz 1997. godine.
“NATO neće zemlju sa unutrašnjom nestabilnošću”
24.03.2010.
Izvor: Radio slobodna Evropa
Nacionalistička retorika koja je sve prisutnija na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni zabrinula je evropske i svjetske zvaničnike, pa ne čudi da je i generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen u utorak u Sarajevu apelovao na sve političare u BiH da prestanu sa takvom vrstom retorike kako bi se obezbijedilo postojanje BiH kao jedinstvene države. Istovremeno, Rasmusen je ponovio da je NATO spreman da pomaže BiH na njenom putu ka tom savezu, ali je Bosna i Hercegovina ta koja treba preći taj put:
„NATO daje veliki značaj postojanju funkcionalne države, jednog državnog entiteta koji može odlučno da djeluje. MAP znači naporan posao jer obuhvata cijeli spektar pitanja koja nisu povezana samo sa odbranom, kao što su pitanje uprave i ljudskih prava. Nikakve inicijative i izjave koje mogu da štete BiH neće biti korisne za državu i njenom putu ka NATO-u.“
Rasmusenova poruka o štetnosti izjava pojedinih političkih lidera u Bosni i Hercegovini otvara i pitanje – da li bi pristupanje BiH NATO savezu pomoglo unutrašnjoj stabilnosti države. Većina vojno-političkih analitičara smatra da bi, jer se ne radi samo o vojnom, već prvenstveno o političkom savezu.
Antonio Prlenda smatra da je ulazak BiH u Sjevernoatlantski savez višestruko pozitivan za državu. Prvo, jer se više nikada ne bi mogla ponoviti 1992. godina, drugo zbog toga što bi se bez NATO saveza Bosna i Hercegovina sama morala postarati za svoju odbranu.
Problem je što je kod nas politika takve vrste da ne ide nekim konzistentnim putem, nego se to zbog dnevne politike mijenja. Ipak, najvažnijom Prlenda ocjenjuje unutrašnju stabilnost:
Ipak, ima i onih vojno-političkih analitičara koji ne misle kako bi NATO riješio sve bosanskohercegovačke probleme uključujući i unutrašnju stabilnost. Enes Zukanović kaže da se u BiH nastupa sa emocijama u tom smislu, ali da svijet ne funkcioniše na takav način:
„NATO je interesna organizacija. Prema tome neće NATO u svom sastavu Bosnu koja ima problem – i da se ti problemi prelijevaju na NATO i da NATO ima unutar sebe jedan takav problem. Budimo pragmatični pa se zapitajmo što bi mu to trebalo.“
Uspostavljanje jedinstvenog Ministarstva odbrane, formiranje Oružanih snaga BiH i zajednički stav svih kada je u pitanju pristupanje Bosne i Hercegovine u NATO savez donedavno su bile najsvjetlije tačke vanjske i unutrašnje bosanskohercegovačke politike.
Uprkos jedinstvenom stavu sve trojice članova Predsjedništva kada je o pristupanju BiH u NATO savez riječ, u posljednjih nekoliko mjeseci to se dovodi u pitanje, posebno kada se radi o pojedinim predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj. Zbog toga ne treba da čudi da je od nekadašnjih 90 posto, prema posljednjem provedenom istraživanju, za ulazak u NATO, sada opredijeljeno oko 75 posto Bosanaca i Hercegovaca.
Na stranu onih koji zagovaraju da BiH ne uđe u NATO svrstao se i vojni analitičar iz Banje Luke Gostimir Popović. On ne samo da ne vidi ništa dobro u tome već i kaže da će to, umjesto stabilnosti, donijeti nestabilnost:
„Ulazak i prilazak NATO-u je kontraproduktivno i o tom bi konačno trebalo prestati da se razmišlja.“
Ovakav stav koji se sve više zagovara u Republici Srpskoj ne samo da otežava približavanje BiH NATO savezu već dovodi i do zaključka kako bez članstva u toj sjevernoatlantskoj instituciji unutrašnja stabilnost neće biti moguća. To potvrđuje i vojni analitičar Neven Kazazović koji kaže da je NATO jedna vrsta kolektivne evropske sigurnosti na ovim prostorima:
„BiH, koja je bila ugrožena na razne načine u posljednjih 20 godina, na taj način postaje dio jednog sigurnosnog sistema.“
Bosna i Hercegovina, kako se navodi na zvaničnom sajtu Ministarstva odbrane, postigla je značajan napredak na putu kroz sveobuhvatan angažman na ispunjavanju svih obaveza koje sa sobom nosi NATO program Partnerstvo za mir. Tu se pominje i aktivno učešće bosanskohercegovačkih oružanih snaga u operacijama podrške miru širom svijeta, ali i angažman u regionalnim sigurnosnim inicijativama.
Ipak, čini se da to neće biti dovoljno. Reforme koje će morati da budu provedene i u drugim segmentima biće od presudne važnosti za njeno članstvo. Sve to će zavisiti od domaćih predstavnika vlasti koji će morati da prestanu sa retorikom kojom žele da probude nacionalne interese, i umjesto toga državu probliže evroatlantskom savezu. To je, uostalom, potvrdio i generalni sekretar NATO-a u Sarajevu, ponavljajući kako vrata tog saveza ostaju otvorena za Bosnu i Hercegovinu, a do nje je i da li će na njih ući.
Saopćenje za štampu: Održana 68. redovna sjednica Predsjedništva BiH
24.03.2010. (Dokument objavljen: 10.3.2010.)
Web Izvor: http://www.predsjednistvobih.ba/zaklj/sjed/1/?cid=14471,2,1
Predsjedništvo BiH je na današnjoj sjednici većinom glasova odlučilo da odgodi za narednu sjednicu raspravu i zauzimanje stavova o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva BiH, a koja se odnose na istupe službenika Ministarstva vanjskih poslova BiH u vezi s Kosovom i notâ Ministarstva vanjskih poslova BiH o pitanjima koja su u nadležnosti Predsjedništva BiH.
Predsjedništvo je zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova da o navedenim pitanjima dostavi kompletan pisani materijal.
Predsjedništvo BiH je primilo na znanje Informaciju o implementaciji Sporazuma o konačnom raspolaganju svim pravima i obavezama na pokretnoj imovini, koja će i dalje služiti za potrebe odbrane i proces uništavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava.
Predsjedništvo je zadužilo Ministarstvo odbrane da o procesu uništavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava dostavlja Predsjedništvu BiH redovne izvještaje.
Predsjedništvo je donijelo Odluku o izmjenama Odluke PBiH o utvrđivanju viška naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava u Oružanim snagama BiH i principima njihovog rješavanja br.01-011-1599-32/09 od 10. 6. 2009. godine, kao i Odluku o izmjenama Odluke od 8.10. 2009. godine, a koja tretira istu materiju.
Predsjedništvo je donijelo Odluku o utvrđivanju viškova rezervnih dijelova i alata koji prate status neperspektivnog naoružanja za Oružane snage BiH.
Predsjedništvo prima na znanje Informaciju Ministarstva odbrane BiH o mogućem angažiranju jedinica OS BiH u misiji Snage međunarodne sigurnosne pomoći ISAF u Afganistanu.
Predsjedništvo daje saglasnost za angažiranje 10 instruktora u misiji ISAF u Afganistanu.
Ovlaštava se ministar odbrane BiH da Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Evropu (SHAPE) uputi pismo namjere o spremnosti BiH da u misiju ISAF uputi 10 instruktora nakon što se provede, zakonom propisana, procedura o upućivanju pripadnika Oružanih snaga BiH u navedenu operaciju podrške miru.
Zadužuje se Vijeće ministara BiH da dostavi Predsjedništvu Ocjenu opravdanosti učestvovanja instruktora iz sastava Oružanih snaga BiH u misiji Snage međunarodne sigurnosne pomoći ISAF u Afganistanu.
Predsjedništvo je donijelo Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Protokola između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Malte o implementaciji Sporazuma između BiH i Evropske zajednice o readmisiji osoba koje borave bez dozvole.(Provedbeni protokol)
Predsjedništvo je donijelo Odluku o prihvatanju Ugovora između BiH i Svete stolice o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga BiH.
“Vrata NATO-a ostaju otvorena za BiH”
23.03.2010.
Izvor: FENA
Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen i gotovo svi ambasadori, članovi Sjevernoatlantskog vijeća kazali su danas na razgovorima sa članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu da su vrata NATO-a otvorena za BiH, ali ostaje pitanje “kada”, izjavio je na konferenciji za novinare nakon ovih razgovora predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Do ove posjete je došlo mjesec dana pred održavanje ministarskog sastanka NATO-a u Talinu, Estonija, na kojem će se ponovo razmatrati aplikacija BiH za dobijanje statusa MAP (Akcioni plan za članstvo).
Silajdžić je naveo da su članovi Predsjedništva izvijestili generalnog sekretara NATO-a o onome šta BiH radi na ovom putu, 
uključujući jučerašnju odluku Predsjedništva o uništavanju viška naoružanja i municije, dok će se na narednoj sjednici nastaviti rasprava o slanju bh. kontingenta u NATO-ovu misiju u Afganistanu (ISAF).
Također je razgovarano o pitanju ustavne reforme te implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Finci i Sejdić.
I generalni sekretar Rasmussen je potvrdio da NATO želi vidjeti BiH kao svoju buduću članicu.
Vrata NATO-a su otvorena, a Akcioni plan za članstvo (MAP) bio bi važan korak na putu ka punopravnom članstvu, kazao je on, dodajući da je NATO spreman pomoći BiH na tom putu.
Rasmussen je, također, pozdravio napredak koji je BiH ostvarila do sada, uključujući sve korake na reformi odbrane, ispunjavanje uvjeta za viznu liberalizaciju sa zemljama Evropske unije i odluke vezane za doprinos operaciji ISAF.
Međutim, naglasio je, BiH će dobiti status MAP onda kada ostvari potreban napredak na reformama te je od velike važnosti da demonstrira sposobnost i spremnost za reforme.
Naveo je da je sa članovima Predsjedništva razgovarano o nizu stvari u kojima BiH može funkcionirati “kao jedan entitet”, što ubuhvata reviziju izbornog zakona vezano za prava manjina, pitanje vojne imovine, uništavanje viška municije i slanje jedinice u ISAF.
Od Predsjedništva BiH su u vezi s tim dobijene informacije koje će se sada proučiti, kazao je Rasmussen.
Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se na jučerašnju izjavu premijera Republike Srpske Milorada Dodika da je jedna od varijanti za BiH “mirni razlaz”, jer “samo stranci održavaju privid funkcioniranja BiH”.
Rasmussen je rekao da NATO pridaje veliku važnost funkcionalnoj državi, koja može djelovati odlučno kao jedan entitet. Jedan od razloga za to je što MAP pokriva veliki opseg pitanja ne samo iz sektora odbrane već uprave, ljudskih prava i drugog.
“Zato je jasno da svaka inicijativa i izjava koja negira jedinstvo zemlje neće biti korisna na putu ka NATO-u”, kazao je Rasmussen.
Predsjedavaći Silajdžić je ocijenio da se u ovom slučaju radi samo o retorici, o izjavama koje ne mogu imati nikakav efekt.
“Ako nije moglo topovima, ne može ni mikrofonima. Onaj kome nije dobro u BiH, može da ide iz BiH, ali ne može ništa uzeti u BiH. To treba da bude jasno”, rekao je Silajdžić.
Naglasio je da je BiH donosila jedinstvene odluke vezano za ulazak u NATO, odnosno Predsjedništvo BiH je jednoglasno prenijelo želju građana BiH da žele da budu ravnopravni u NATO-u.
“Govorimo o integracijama BiH u Evropsku uniju i NATO, a oni koji govore o dezintegraciji zaista su potpuno izvan historije”, rekao je Silajdžić.
Generalni sekretar Rasmussen je zatim dodao da NATO veoma cijeni široki konsenzus koji stoji iza aplikacije BiH za dobijanje statusa MAP i zatražio je od svih stranaka u BiH da prekinu nacionalističku retoriku kako bi se osiguralo da BiH ostane jedinstvena zemlja, što će omogućiti fokus na pravu priču: koje su sve koristi od članstva u NATO-u.
Prihvaćen novi set partnerskih ciljeva
22.3.2010
Izvor: SRNA
Političko-vojni komitet NATO-a za Partnerstvo za mir prihvatio je danas u Briselu novi set partnerskih ciljeva za BiH, čiji je cilj unapređenje interoperabilnosti i kompatibilnosti Oružanih snaga BiH sa NATO-om.
Prihvatanje seta partnerskih ciljeva bitan je dio procesa planiranja i pregleda (PARP) i predstavlja novi korak za BiH na putu ka punopravnom članstvu u NATO, saopšteno je danas iz Ministarstva odbrane BiH.
Delegacija BiH, predvođenja zamjenikom ministra odbrane BiH Živkom Marjancem, odgovarala je tokom sastanka Političko-vojnog komiteta NATO-a za Partnerstvo za mir na pitanja predstavnika 28 zemalja članica NATO-a u vezi sa novim setom partnerskih ciljeva za BiH.
Na sastanku je bilo riječi i o aktivnostima koje su institucije BiH preduzele radi implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, nastavku i intenziviranju procesa rješavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava i procesu upućivanja pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u misiju Međunarodne bezbjednosne pomoći (ISAF) u Avganistanu, navodi se u saopštenju.
Generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen sutra u posjeti BiH
22.3.2010
Izvor: FENA
Članovi Sjevernoatlantskog vijeća, stalni predstavnici 28 država članica u NATO-u, predvođeni generalnim sekretarom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom, posjetiće sutra BiH.
Kako je danas novinarima u Sarajevu izjavio ambasador BiH pri NATO-u Nikola Radovanović, cilj posjete je nastavak strateškog političkog dijaloga između NATO-a i političkih predstavnika BiH u kontekstu narednog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a u Talinu, Estonija, 22. aprila na kojem bi trebalo da se razmatra aplikacija BiH za dobijanje Akcionog plana za članstvo (MAP).
Ambasador Radovanović je naveo da će se generalni sekretar Rasmussen i ambasadori NATO-a tokom posjete sastati sa članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem i grupom drugih ministara te s liderima ili predstavnicima pet vladajućih stranaka.
On je istakao da se radi o strateškom političkom dijalogu na najvišem nivou. Planiran je i susret s predstavncima međunarodnih organizacija u BiH.
BiH ispunila 95 posto uslova za ulazak u MAP
18.03.2010.
18.03.2010.
Centar za međunarodne odnose iz Banja Luke organizovao je okrugli sto na temu “BiH i NATO – izazovi i prepreke ulasku u Akcioni plan za članstvo (MAP)” na kome su učestvovali ambasador Norveške u BiH Jan Bratu i predstavnici Ministarstva inostranih poslova BiH. Događaju je prisustvovala i predsjednica “Atlantske inicijative BiH” dr Edina Bećirević, kao i članovi Atlantske inicijative BiH.
BiH je ispunila oko 95 odsto uslova za ulazak u Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP), koji predstavlja posljednju stepenicu ka punopravnom članstvu, rekao je šef Odjeljenja za mir i sigurnost Ministarstva inostarnih poslova BiH Fuad Šabeta. On je novinarima u Banjaluci prije okruglog stola “BiH – NATO – izazovi i prepreke ulaska u Akcioni plan za članstvo (MAP)” istakao da preostalih pet odsto uslova i jeste u najvećem fokusu NATO-a i ministara koji bi polovinom sljedećeg mjeseca trebalo da odlučjuju o MAP statusu BiH.
“Neki su pomaci napravljeni, ostaje i dalje pitanje vojne imovine kao veliki problem”, naglasio je Šabeta i istakao da je prijem u MAP-u dugotrajan proces, navodeći primjer Hrvatske koja je u MAP-u bila devet godina, prije nego što je postala član NATO-a.
Prema njegovim riječima, dio NATO-a smatra da BiH treba da dobije kandidatski status bez obzira što ima određenih problema i u političkom smislu, jer bi to ubrzalo rješenje problema, a drugi dio smatra drugačije, što predstavlja suštinski problem.
“Moramo određene političke probleme riješiti na putu do punopravnog članstva. Kroz proces dobijanja bezviznog režima napravili smo puno stvari koje su imale dobar odjek i na našem putu ka MAP-u, jer su svi procesi slični, a i Evropska komisija i NATO žele vidjeti BiH kao stabilnu zemlju koja brzo i kvalitetno donosi odluke”, dodao je Šabeta.
On je naglasio da je interes BiH da što prije uđe u NATO i EU, s ciljem stvaranja prosperiteta ekonomije, jer je NATO prosperitetna organizacija, a njene članice imaju izuzetan životni standard.
Šabeta je istakao da je, prema njegovim saznanjima, stav građana Republike Srpske /RS/ o ulasku BiH u NATO dobar, podsjećajući da konsenzus političara u BiH oko ulaska u NATO postoji i da je referendum oko ulaska u NATO moguć kada BiH bude kandidat za punopravno članstvo.
Ambasador Norveške u BiH Jan Bratu rekao je da je MAP proces koji vodi u članstvo, te da zajedno sa članstvom u NATO predstavlja priznanje da se nešto postiglo, kao i ohrabrenje da se dalje napreduje.
“U BiH postoji više od 60 odsto državne vojne imovine kao što su municija, oružje i eksplozivna sredstva starija od 20 godina koje nema nikakvu komercijalnu vrijednost i smatramo da ta imovina mora biti uništena”, rekao je Bratu.
On je rekao da je moguće da BiH uđe u MAP, a da ne dobije definitivni status članice NATO-a.
“Sada imamo novu priliku krajem aprila, radimo na tome da vidimo koliko se toga može postići prije sastanka i mislimo da je moguće da BiH tada uđe u MAP, što ne znači da će BiH postati punopravna članica NATO-a, ali je važan korak ka bližoj saradnji sa NATO-om”, dodao je Bratu.
