Vijesti

Inzko: Politički lideri su odgovorni za zastoj BiH prema članstvu u EU i NATO-u

Napredak BiH prema članstvu u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u nalazi se u zastoju, za što su odgovorni politički lideri koji nisu donijeli potrebne reforme na koje su se obavezali, izjavio je danas u Sarajevu visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Incko (Inzko), koji je na Fakultetu političkih nauka (FPN) održao predavanje o temi “Država BiH u procesu integracije u EU i NATO: uspjesi i zastoji”.

Govoreći o postignutim rezultatima BiH u protekloj godini, Incko je istaknuo da je zabilježen određeni napredak, a riječ je o počinjanju procesa izdavanja biometrijskih pasoša, te ispunjavanju ostalih uslova za liberalizaciju viznog režima.Osim ovoga, postignuto je jako malo pozitivnih stvari, te je podsjetio da BiH nije dobila Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u.

Incko je istaknuo da će o aplikaciji BiH za dobijanje MAP-a biti ponovno raspravljano u aprilu, ali je upozorio da nisu provedene potrebne reforme. “Građani su se jasno opredijelili da žele evropske integracije, a političari im to moraju omogućiti”, poručio je Incko. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je kazao danas novinarima da je tokom razgovora sa bh. političkim liderima o aktualnoj političkoj situaciji, kao i slučaju “Sejdić i Finci protiv BiH”, osjetio spremnost za neke promjene kod pojedinaca.

“Međutim, svi su u nekom realizmu izrazili mišljenje da će, vjerojatno, biti teško prije izbora postići izmjene Ustava”, kazao je Incko. On je najavio da će naredne sedmice biti održan sastanak Upravnog odbora (UO) Vijeća za implementaciju mira (PIC), dodajući da smatra da prije oktobarskih izbora neće doći do većih izmjena statusa Ureda visokog predstavnika (OHR), kao niti izmjena Ustava BiH.

NATO ĆE KONTROLISATI SITUACIJU NA KOSOVU U NAREDNE ČETIRI GODINE

NATO će kontrolisati rad Kosovskih snaga bezbjednosti u naredne četiri godine, dok one ne postanu potpuno operativne, izjavio je danas komandant jugoistočnog krila Alijanse američki admiral Mark Fitzgerald.

– Kada je NATO preuzeo odgovornost za obuku Kosovskih snaga bezbjednosti, rekli smo da ćemo imati izvršnu vlast do njihove pune operativne sposobnosti, rekao je Fitzgerald.

On je procijenio da će za to biti potrebne još dvije do četiri godine.

Kosovske snage obavljat će funkciju civilne zaštite, a činit će ih oko 2.500 pripadnika. Ova formacija osnovana je u januaru 2009. godine, nepunu godinu nakon što je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije.

Ove snage preuzele su ovlaštenja od Kosovskog zaštitnog korpusa, koji su uglavnom činili bivši pripadnici OVK.

Sjevernoatlantska alijansa u januaru je smanjila broj svojih vojnika na Kosovu za 3.000 i sada ih ima oko 10.000. NATO tvrdi da oni mogu da garantuju isti nivo bezbjednosti. Fitzgerald je rekao da KFOR planira da postepeno preda lokalnoj policiji zadatak zaštite devet najvažnijih srpskih vjerskih i kulturnih lokacija na Kosovu.

Senator Vojinović : Zajednički gledati ka boljoj budućnosti BiH

Politički lideri u BiH moraju donijeti odluku da li će raditi zajedno i gledati ka boljoj budućnosti zemlje ili ostati da žive u prošlosti, zbog čega postoji opasnost da BiH ostane usamljeno ostrvo među susjedima koji napreduju ka EU i NATO-u, izjavio je jučer u Sarajevu američki senator iz Ohaja Džordž Vojinović.

Vojinović je istakao da mu je cilj da se stvori okruženje kako bi zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije postale članice NATO-a i EU, napominjući da su i Evropljani shvatili koliko je važno da region zapadnog Balkana postane dio evroatlantske zajednice.

“U proteklih 10 godina postignut je značajan napredak. Mi imamo tendenciju da se osvrćemo samo na probleme, a ne na dobre stvari koje su se dogodile ovdje”, rekao je Vojinović novinarima Srne, Fene i Onase.

On je naglasio da je zbog srpskih korijena upoznat sa situacijom u zemljama bivše Jugoslavije, naglasivši da je u posjeti regionu zapadnog Balkana sa senatorkom iz Nju Hempšira Džin Šahin koja je i predsjedavajuća Komisije za Evropu Komiteta za spoljne poslove Senata SAD i veoma je zainteresovana za razvoj situacije u jugoistočnoj Evropi. Senator iz Ohaja istakao je da se region zapadnog Balkana nalazi na prekretnici, izrazivši zadovoljstvo što su Slovenija i Hrvatska arbitražom pronašle rješenje za pitanje Piranskog zaliva, koje je bilo prepreka napretku Hrvatske ka EU.

“Veoma sam angažovan da se nađe konsenzus za ime Makedonija da bi oni mogli ići ka EU i NATO. Brine me Kosovo. Krajem ove godine Sud će donijeti odluku da li je njihova dekleracija bila u skladu sa međunarodnim zakonom”, rekao je Vojinović.

On je ukazao da vlasti BiH sada moraju biti usmjerene da postanu funkcionalnije kada je riječ o rješavanju pitanja koje se tiču međunarodne zajednice.

“Pokušavamo naći način na koji možemo pomoći da ljudi pozitivno prihvate te promjene koje je potrebno načiniti da bi ova zemlja mogla uživati u blagodetima članstva NATO-a i EU i mogućnosti da se unaprijedi ekonomija ove zemlje”, dodao je Vojinović. Prema njegovim riječima, veliki izazov za političare ove zemlje je to što mladi ljudi žele da odu iz BiH jer ne vide budućnost.

“Ako gubite mlade ljude, onda ćete imati ogromne izazove pred sobom. Mi možemo podsticati lidere da sjednu i da se dogovaraju, te da stalno potcrtavamo koliko je važnost takvih razgovora o budućnosti zemlje”, rekao je Vojinović.

Senator Vojinović je naglasio da bi političari trebalo da se fokusiraju na budućnost i omoguće ekonomski razvoj BiH i otvaranje novih radnih mjesta. Senatorka Džin Šahin zastupa stav da se do izbora u BiH neće moći puno učiniti u smislu ustavnih promjena.

“Tokom susreta sa zvaničnicima BiH rekli smo da zemlje susjedi napreduju na putu ka članstvu u NATO-u i EU. Bilo bi šteta da se izgubi vrijeme od sada do izbora prije nego što BiH napravi korake koji će je izvesti na put ka EU i NATO”, rekla je Džin Šahin.

Ona je izrazila optimizam da bi uz postojanje političke volje mogle biti načinjene neophodne promjene, ističući da je predstavnicima vlasti BiH prenijela poruku da “postoji urgentnost” u smislu donošenja nekih odluka za put ka EU i NATO.

“Kada postoji politička volja da se nešto uradi onda se to može i učiniti. Bitno je samo da postoji politička volja da se ide dalje i da se ostavi prošlost iza sebe”, dodala je ona.

Džin Šahin je ponovila opredjeljenje SAD da pomognu BiH da napreduje na putu ka EU i NATO, napominjući da ključne odluke moraju donijeti bosanskohercegovački politički lideri.

“Smatramo da je jedinstvena BiH jako važna za budućnost i bilo šta što bi moglo dovesti to u pitanje nije dobro za vašu zemlju”, dodala je ona.

CATHERINE ASHTON: “BiH IMA EVROPSKU PERSPEKTIVU”

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost te potpredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton, koja je doputovala večeras u Sarajevo u okviru svoje diplomatske turneje po Balkanu, izjavila je da Evropska unija i njeni međunarodni partneri nikada neće prihvatiti raspad BiH.
 
“EU je potpuno posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu ove zemlje u njenih trenutnim granicama određenim u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
 
Nemamo ništa protiv jake Republike Srpske kao dijela funkcionalne države Bosne i Hercegovine, ali ukoliko RS ugrožava funkcioniranje države ili na drugi način potkopava mirovni sporazum nanosi štetu i svojoj vlastitoj budućnosti”, kazala je Ashton u intervjuu za sutrašnji broj “Dnevnog avaza”
Po njenim riječima, BiH je na važnoj prekretnici u svom političkom razvoju. 
 
“Ona ima evropsku perspektivu, kao i ostatak zapadnog Balkana. Međutim, ja sam zabrinuta zbog aktuelne političke situacije u BiH; nedostatak napretka, reformi i lokalnog političkog dijaloga su razlozi zbog kojih BiH zaostaje za ostatkom regiona.
 
Bosna i Hercegovina ima veliku priliku u 2010. godini da krene ka Evropskoj uniji; vi ćete izabrati nove vlade ovog oktobra koje će voditi vašu zemlju naredne četiri godine. Ovo će biti presudno razdoblje za vašu zemlju”, kazala je između ostalog Catherine Ashton.

Predsjedavajući Vijeća ministara primio ambasadore NATO-a

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić primio je danas u Sarajevu grupu ambasadora zemalja članica NATO-a.

Predsjedavajući Špirić razgovarao je sa ambasadorima Norveške Kimom Travikom; Turske Hajdarom Berkom; Italije Stefanom Stefaninijem; Velike Britanije Stjuartom Eldonom; Slovenije Božom Cerarom; Albanije Arturom Kukom i Hrvatske Igorom Pokazom o euroatlantskim perspektivama BiH, saopšteno je iz kabineta Predsjedavajućeg. 

Predsjedavajući Špirić je informirao ambasadore NATO-a o napretku koji je ostvaren kada je riječ o ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima. Špirić je naglasio da bi stavljanje BiH na „bijelu šengen listu“, kao i uključenje u Akcioni plan za članstvo (MAP) bili snažni podsticaji za druge reformske procese u BiH.

Predsjedavajući Vijeća ministara je upoznao sagovornike i sa aktivnostima koje je Vijeće ministara preduzelo kada je riječ o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. 

Predsjedavajući Špirić je ocijenio da je na bazi Dejtonskog sporazuma moguća evolucija sistema i da nema mjesta za revolucionarna rješenja.

Srbija izmedju Kosova i NATO-a

Međutim, potvrdio je da će uprkos takvoj odluci Srbija sarađivati sa NATO-om i svim ostalim akterima koji su zainteresovani za održavanje sigurnosti i stabilnosti na području jugozapada Evrope. Politika vojne neutralnosti neće se mijenjati, poručio je Jeremić.

Odgovarajući na pitanje gdje će biti granice NATO-a na jugoistoku Evrope, Cikotić je podsjetio da su zemlje u regionu BiH, Crna Gora, Srbija, Kosovo i Makedonija ostale izvan NA TO-a. Zavisno od tempa prijema tih zemalja formiraće se i granice NATO-a.

Glavni tajnik Atlantske inicijative BiH Vlado Azinović kaže da izjavu ministra Vuka Jeremića ne treba smatrati konačnim stavom Srbije o budućnosti njenog odnosa prema Sjeveroatlantskom savezu. Odluku o tome hoće li se odlučiti za jače vezivanje uz NATO ili možda za ulazak u punopravno članstvo Saveza, Srbija će donijeti kada za to dođe vrijeme. Sada, očito, nije pogodan trenutak za takve odluke. Zbog zračnih udara na Srbiju1999. tamošnja javnost je još vrlo senzibilizirana u odnosu prema NATO-u koji se doživljava i kao neprijateljski savez ili se, uz politički motiviran propagandizam, nastoji takvim prikazati. Uz to, Srbija već izvjesno vrijeme pokušava balansirati između ekonomskog i geopolitičkog oslonca na Rusiju s jedne, odnosnoEuropske unije i NATO-a s druge strane. Odnos prema ponuđenim opcijama podijelio je i dio političkih elita u Srbiji, pa i ljude iz krugova bliskih predsjedniku Borisu Tadiću, rekao je Azinović.

Kaže i kako je jasno da odluka o dugoročnom opredjeljivanju između dva ponuđena sigurnosno-politička i ekonomska koncepta mora biti donesena pažljivo i u najboljem interesu Srbije, uz puni uvid u moguće dobiti i gubitke što ih nosi svaki od ponuđenih izbora. Položaj vlasti u Beogradu dodatno otežava pitanje Kosova, čiju neovisnost Srbija ne priznaje, ali joj takav stav nalaže dodatan oprez u ponašanju na međunarodnoj sceni. 

Koliko je za Srbiju u ovom trenutku osjetljivo pitanje odnosa prema NATO-u, svjedoči nekoliko izjava koje su, u proteklih samo nekoliko dana, stigle sa vrlo važnih adresa. Azinović podsjeća da je prvo u autorskom tekstu u časopisu CorD4.februara 2010. minis tar odbrane Dragan Šutanovac ocijenio da je za opredjeljivanje Srbije da li će biti članica NATO-a potrebna racionalna analiza, te naglasio kako je dobro što se u Srbiji kroz dijalog  o članstvu u NATO prelazi sa isključivo emotivne vezanosti za prošlost na racionalne diskusije okrenute budućnosti zemlje.

Ministar Šutanovac je, također, rekao kako su NA TO i Vojska Srbije od dvije zaraćene strane sada postali partneri čija je suradnja jedan od stupova sigurnosti u regiji. Samo dva dana kasnije oglasio se predstavnik Rusije pri NA TO-u Dmitrij Rogozin, koji je izjavio kako ne razumije dio srbijanske politike političke i vojne elite koja želi ulazak Srbije u NATO. U intervju u za beogradski Blic, Rogozin je upozorio Vladu u Beogradu da će se morati odreći Kosova bude li željela zemlju uvesti u NATO jer Alijansa, kako je rekao, može primiti Srbiju samo u novim granicama, odnosno bez Kosova. U tom kontekstu, trebalo bi promatrati i posljednju izjavu ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića, koji je nakon Rogozinovog upozorenja objavio kako Srbija neće činiti korake koji vode ka svrstavanju u NATO, niti neki drugi vojni ili obrambeni savez. U svakom slučaju, radi se o odnosima koji zaslužuju znatno širu i ozbiljniju analizu, kazao je Azinović uz napomenu da će i Atlantska inicijativa tom problemu posvetiti značajan prostor u prvom broju svog časopisa Demokracija i sigurnost u jugoistočnoj Evropi, koji će izaći idućeg mjeseca.

 (obrada teksta “AI”)

Strateški cilj BiH – Ulazak u NATO

Članovi Predsjedništva BiH primili su danas delegaciju Predstavničkog doma Kongresa SAD-a predvođenu predstavnikom Komiteta za demokratsko partnerstvo Earlom Pomeroyem.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izrazio je zadovoljstvo što članovi Kongresa SAD-a pokazuju interes za BiH, saopšteno je iz Predsjedništva BiH. Kazao je da su strateški ciljevi BiH ulazak u NATO i Evropsku uniju i da tu nema dileme, a kao posebno važno naglasio je pitanje liberalizacije viznog režima.

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je iskazao zadovoljstvo posjetom delegacije Komiteta za demokratsko partnerstvo te naglasio važnost izgradnje demokratskih institucija i vladavine prava. Kazao je da je BiH potrebna podrška u tom segmentu, jer BiH nema efikasne i racionalne institucije, kao i da joj treba pomoć SAD-a u reformama Ustava.

Silajdžić je naglasio da je za BiH strateški cilj ulazak u NATO i svaka pomoć na tom putu naše zemlje je dobrodošla. On je istakao da svi građani u BiH moraju imati jednaka prava, na šta, između ostalog, obavezuje i presuda Suda za ljudska prava u Strazburu.

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović je ustvrdio da je u BiH postignut vidljiv napredak, posebno u reformi odbrane.On je ocijenio da su u BiH napravljeni krupni koraci i na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u.

Predstavnik Komiteta za demokratsko partnerstvo Predstavničkog doma Kongresa SAD-a Earl  Pomeroy je izrazio zadovoljstvo napretkom koji je BiH postigla, posebno u reformi odbrane ali i na putu ka EU i NATO-u. Prema njegovim riječima, zadnjih godina u tom pravcu  uloženo je dosta napora i energije, a Kongres SAD-a podržava napore BiH da, kako je rekao, razvije svoje demokratske kapacitete. Naglasio je da SAD dijele težnju BiH ka EU i NATO-u te izrazio zainteresovanost SAD-a za podršku BiH kroz program demokratskog partnerstva.

(Obrada teksta “AI”)