Budućnost NATO-a
10.02.2010.Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmusen, izjavio je kako će se, za devet mjeseci, tačnije u Novembru 2010. na Samitu u Lisabonu, okupiti Predsjednici Vlada država članica NATO-a i razmatrati o budućim ulogama i odgovornostima NATO- a.
Gospodin Rasmusen je napomenuo kako su se sigurnosne prijetnje u mnogo čemu promijenile u poslednjoj dekadi i kako je Terorizam evoluirao i mutirao na nivo globalne mreže, Sjeverna Koreja i Iran čine proliferaciju nuklearnim oružijem sve izvjesnijim, pa sve do toga kako “Digitalni-Racunarski” napadi mogu prouzrokovati destabilizaciju ne samo odredjene države vec i regiona.
RUSIJA UPOZORAVA SRBIJU: Ulaskom u NATO priznat ćete Kosovo
(izvor: index.hr, link: http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=474034)
RUSKI veleposlanik u Srbiji Aleksandar Konuzin upozorio je Srbiju kako će činom ulaska u NATO savez i formalno priznati neovisnost Kosova, jer ta vojna organizacija Kosovo ne smatra dijelom teritorija Srbije. Konuzin je u intervjuu portalu “Econom:east” otvoreno kazao kako na odnos Rusije sa ostalim državama vrlo jak utjecaj ima i činjenica jesu li one članice NATO-a ili nisu, upozoravajući tako Srbiju da bi, ako nastavi inzistirati na ulasku u NATO, mogla ugroziti tradicionalno čvrste veze sa Moskvom.
“NATO ima dosta određen stav o Kosovu i ako pristupate organizaciji koja smatra da je Kosovo nezavisna država, to znači da i vi dijelite takav stav” kazao je Konuzin.
On je rekao kako Srbija sama treba odlučiti želi li postati članica NATO-a i u toj se odluci na nju ne smije vršiti nikakav pritisak izvana, no složio se sa stavovima dijela političkog vrha u Srbiji, prema kojima o eventualnom ulasku uzemlje u NATO treba raspisati referendum i o tome zatražiti suglasnost srpskog naroda
“NATO je 1999. godine bombardirao čitavu zemlju i svaka obitelj u Srbiji ima svoje mišljenje o tome kakav odnos treba imati prema ovoj organizaciji. NATO smatra da je situacija na Kosovu već stabilna i smanjuje prisutnost KFOR-a, a postojanje ovih snaga nije u skladu sa Rezolucijom 1244. Samo naivni ljudi vjeruju NATO-u” rekao je Konuzin u intervjuu.
(Obrada teksta “AI”)
Ceremonija primopredaje komande nad NATO štabom u Sarajevu
U Parlamentarnoj skupštini BiH, 15.01.2010. godine obavljena je svečana ceremonija primopredaje komande nad NATO štabom u Sarajevu tokom koje je američki brigadni general John W. Bullard preuzeo dužnost od italijanskog brigadnog generala Sabata Errica.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici Zapovjedništva NATO-a u Napulju, EUFOR-a, OHR-a, diplomatskih misija u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnici političkog i javnog života BiH.
Ovom prilikom, predstavnici Atlantske inicijative uručili su generalu Erricu posebno priznanje za podršku koju je pruzio naporima BiH da ostvari potpuniju i brzu integraciju u NATO.
Na slici: Brigadni general Errico Sabato i Glavni tajnik Atlantske inicijative Dr sc. Vlado Azinović.
Žene u Oružanim snagama BiH
Trenutno se ne raspolaže tačnim informacijama o broju žena unutar Oružanih snaga i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, međutim pouzdano se zna da taj broj procentualno ne iznosi više od 10%. To važi i za ostale tzv ”opasne poslove”-policiju i sve policijske organe unutar naše države, uključujući SIPA-u, zatim vatrogasne službe, zaštitarstvo itd. Najvećim postotkom žena u svojim službama može se pohvaliti DGS ( Državna granična služba) sa 18 %.
Poražavajući je podatak da je još manji broj žena na rukovodnim mjestima u tim djelatnostima. Relativno veliki broj žena se nalazi na mjestima pomoćnica ministra ili savjetnica, dok je zastupljenost žena na najvišim pozicijama još uvijek nedovoljna. Ministarstvo odbrane je, zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova, jedno od rijetkih u državi koje ima ženu na visokoj poziciji (zamjenicu ministra odbrane za upravljanje resursima Marinu Pendeš).
Interesantan je podatak da je na ovim prostorima, u okviru eksperimentalnog uvršćivanja žena u oružane snage, za dobrovoljno vojno služenje u JNA još 1983. godine prijavljeno 5.200 kandidatkinja – i to najviše iz Bosne i Hercegovine. Nakon selekcije, između 1983. i 1985. godine u JNA je upućeno ukupno 2.779 žena. Najveći broj njih, oko 80 posto, opredjelio se za Školu rezervnih oficira, a najpopularniji rodovi bili su veza, pomorstvo i saobraćajna služba. Ipak, žene nikada nisu dobile priliku da pohađaju Vojnu akademiju i Srednju vojnu školu.
Danas, žene u vojci i oružanim snagama su rijetka pojava. Iako su u prošlosti vojna i slična zanimanja bila isključivo u muškoj domeni, danas mjesta za napredak ima.
Intervju sa komandantom štaba NATO-a u BiH Johnom Bullardom
(izvor: Dnevni Avaz):
Koje su najveće prepreke BiH na putu ka NATO-u, odnosno u njegovo predvorje – Akcioni plan za članstvo (MAP)?
– NATO se sam ne miješa previše u ustavna pitanja. Ono što se želi od BiH kao članice Saveza jeste da kao država bude u stanju sjesti za sto i razgovarati s drugim zemljama članicama o kompleksnim sigurnosnim pitanjima. Mnoge zemlje članice Saveza također su multietničke i multinacionalne… ali su u stanju pristupiti tom stolu i razgovarati o svojim viđenjima i nacionalnim interesima kao članice Saveza. NATO očekuje da svaka zemlja može pokazati da ima kompatibilnu vojsku, državni aparat koji je u stanju donositi i provoditi odluke i da njeguje demokratske vrijednosti i vladavinu prava.
– Poruka je bila jasna kroz cijeli niz procjena koje su se radile prošle godine. U junu je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u svom kominikeu govorilo o budućnosti, u julu je bila posjeta generalnog sekretara NATO-a Japa de Hop Shefera (Jaap de Hoop Scheffer), tokom koje se opet govorilo o putu u budućnost, pa je bila posjeta novog generalnog sekretara NATO-a Rasmusena, pa zamjenika državnog sekretara Džejmsa Stajnberga (James Steinberg), koji je tri puta došao u BiH, pa Karla Bilta (Carl Bildt)…
U kojoj je fazi realizacija zadataka o kojima govorite i koliko je, u tom smislu, realno očekivati da BiH u junu dobije MAP?
– Tu odluku moraju donijeti članice NATO-a.
– Svaka vrsta doprinosa gleda se s odobravanjem i svaka vrsta doprinosa ukupnoj sigurnosti i u tom kontekstu i sigurnosti u Afganistanu je nešto što NATO gleda s odobravanjem.
Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić ističe da od nas to niko neće zahtijevati, ali da se od nas očekuje da budemo aktivniji i više vidljivi u misijama NATO-a.
– BiH sada razmatra nekoliko ponuda od različitih zemalja članica da učestvuje u tim operacijama. Riječ je o ponudama za učešće u različitim formatima, od voda do čete. Sada je na institucijama BiH da odaberu neku soluciju. Uz to, BiH je ponudila afganistanskim sigurnosnim snagama donaciju – 60 haubica, 15.000 “kalašnjikova” i oko hiljadu mašinki. To je vrlo velikodušna ponuda BiH.
– Mnogo ljudi misli da se na rješavanju tog problema još može i zaraditi. Ne može! To treba uništiti unutar kapaciteta koji postoje u BiH. U BiH postoje kapaciteti koji omogućavaju unaštavanje oko tri hiljade tona godišnje. U 2008. oko 2.000 tona je uništeno, a u 2009. godini 1.200 tona… To mora biti nastavljeno u tom smjeru.
Intervju sa Zbignievom Brzezinskim, bivšim savjetnikom UN-a za nacionalnu sigurnost.
(izvor: CNN)
Odg:
Ono što treba redefinisati je sama priroda prijetnje sigurnosti, jer je sadašnja globalna sigurnosna slika znatno izmijenjena. Naprimjer, u vrijeme kad sam ja radio za Bijelu kuću, neprijatelj je bio koncentrisan i smrtonosan. Danas je neprijateljska prijetnja mnogo više rasprostranjena i manje koncentrisana, mnogo raznovrsnija, ali ne i toliko smrtonosna.
Odg.
Upravo tako. Da je tada SSSR ušla u centralizovani rat sa Amerikom, mogla bi pobiti otprilike 80 miliona Amerikanaca u samo 6 sati. Danas, takva mogućnost i ne postoji, ali imamo mnogo više prijetnji, počevši od terorista, zemalja koje prijete međunarodnom miru i stabilnosti , itd. Zbog toga je pitanje odbrane i sigurnosti danas iznimno kompleksno, iako je samo prijetnja manje smrtonosna…
Odg.
Amerika je u boljoj poziciji da se nosi sa svim tim opasnostima nego bilo koja druga država; mi posjedujemo dobre resurse, visoku tehnologiju i kapacitete…S druge strane, da bi bili učinkoviti u nošenju sa ovim prijetnjama moramo biti i učinkoviti u mobilisanju podrške ostalih država, i toga treba biti svjestan. A to smo zanemarili u protekloj deceniji.
Odg.
Da, i to vrlo složena prijetnja, jer mi u stvari nikad ne znamo ko stoji iza svega toga, ko šta radi i zašto. Da li su, naprimjer, ti hakeri iz Kine, rade li za kinesku vladu, ili to rade iz privatnih motiva, i koji su im motivi? I ovo je samo jedan segment kompleksnosti ove prijetnje… U mnogim slučajevima, mi uopće ne znamo ni odakle potiču kibernetičke prijetnje! I to je drugi segment… I dok su ovo vrlo ozbiljne prijetnje koje je vrlo teško otkloniti, nisu toliko smrtonosne i opasne koliko je bio Hladni rat za Ameriku.
Rusko ministarstvo za izvanredne situacije, koje je zapravo ‘poluvojno’, trebalo bi uz aerodrom početi graditi koordinacijsko-logistički centar
(izvor: Jutarnji list, Reuters)
MOSKVA – U nekim zemljama Balkana (prije svega Kosovu, Bugarskoj i Makedoniji), pišu ruski mediji, šuška se kako bi Rusija, navodno, mogla izgraditi vojnu bazu u Srbiji uz kosovsku granicu. To bi, prema toj špekulaciji, trebao biti odgovor Rusije na širenje NATO-a na istok. O mogućoj instalaciji ruske vojske u Srbiji počelo se nagađati, odmah nakon prošlogodišnje jesenje posjete predsjednika Dmitrija Medvedeva Beogradu.
Rusko-srpski centar
Izvor iz ruskog ministarstva obrane odbacuju te priče, mada potvrđuju da se tada razgovaralo o zajedničkom rusko-srpskom koordinacijsko-logističkom centru kod Niša. Izgradnja bi trebala početi uskoro uz niški aerodrom, čiji se civilni dio u suradnji s Rusima proširuje. – Vjerojatno je došlo do nesporazuma te je taj centar, koji nema vojnu namjenu, pobrkan s vojnom bazom. Izgradnja “centra” je u nadležnosti ruskog ministarstva za izvanredne situacije, a ne ministarstva odbrane – kazao je neimenovani ruski dužnosnik tamošnjim agencijama. Inače, kroz Niš prolazi i trasa plinovoda Južni tok, a i europski transportni Koridor X. Doduše, balkanski susjedi Srbije, pišu Rusi, napominju kako je spomenuto ministarstvo zapravo “poluvojno”. Britanski Economist, pak navodi riječi predstavnika NATO saveza koji kaže kako se zna “o ruskoj prisutnosti u Nišu, ali to u NATO-u ne izaziva zabrinutost”.
NATO nije zabrinut
Gotovo istodobno SAD i najjače članice EU pozvale su Srbiju da smiri svoju retoriku oko Kosova ako doista želi ući u EU. Novosadski Dnevnik prenosi riječi diplomata da su vjerovali kad im je rečeno da su žestoki nastupi ministra Vuka Jeremića o Kosovu u funkciji zaštite predsjednika Srbije Borisa Tadića od nacionalista. Međutim, Kosovo je i dalje glavna politička tema za Srbiju.
“Zato su pojedine članice EU odlučile staviti do znanja Beogradu da više neće tolerisati da bilo ko iz Srbije ide po svijetu i optužuje članice EU i SAD zato što su priznale Kosovo. Ne može niko optuživati SAD i EU da krše međunarodno pravo i istodobno težiti dobrim odnosima s nama”, rekli su zapadni diplomati Dnevniku.
Medvedev: NATO je najveća prijetnja
MOSKVA – Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odobrio je u petak vojnu doktrinu po kojoj je širenje NATO-a prijetnja nacionalnoj sigurnosti i koja potvrđuje da je upotreba nuklearnog oružja opravdana u slučaju ugroženosti opstanka Rusije. No, doktrina ipak ističe da je vjerojatnost nuklearnog sukoba mala. Dok ruskim konvencionalnim snagama nedostaje moderna oprema i prolazi kroz bolne reforme s ciljem profesionalizacije, Moskva se oslanja na nuklearni arsenal, stoji u dokumentu koji je objavljen na internetskim stranicama Kremlja. Ipak, nove smjernice ne uključuju ideju šefa Ruskog vijeća sigurnosti Nikolaja Patruševa o upotrebi nuklearnog oružja u regionalnim sukobima.
