Od 2011. godine Atlantska inicijativa se bavi razvijanjem resursa za nosioce pravosudnih funkcija, izradom stručnih materijala, jačanjem edukatorskih vještina sudija i tužilaca koji provode edukacije u oblasti nasilja u porodici, identifikovanjem rodnih predrasuda u ovoj oblasti, te dokumentovanjem perspektiva žena sa iskustvima nasilja u porodici. Edukacije su usmjerene na prepoznavanje uzroka nasilja, na uzimanje u obzir posljedica nasilja po djecu, te na pažljivo razmatranje otežavajućih i olakšavajućih okolnosti u odmjeravanju krivične sankcije.
U sklopu projekta “Rod i pravosuđe” nastao je priručnik Sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja dinamiku i mehanizme nasilja te sudijama i sutkinjama daje niz preporuka na koji način procjenjivati olakšavajuće i otežavajuće okolnosti u ovim predmetima. Priručnik je kasnije upotpunjen Vodičem za postupanje, u čijoj je izradi 2016. godine učestvovalo 48 sudija i sutkinja.
Potreba za kritičkom analizom presuda
Ponovno čitanje i analiza presuda za nasilje u porodici u Bosni i Hercegovini predstavlja publikaciju nastalu radom sedam istaknutih i posvećenih sudija i sutkinja s krivičnih referata, koji imaju dugogodišnje iskustvo u predmetima nasilja u porodici. Njihov rad je facilitirala Atlantska inicijativa u sklopu projekta “Rod i pravosuđe”, koji podržava Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini. Analiza daje pregled i osvrt na sedam presuda za nasilje u porodici s različitih sudova iz Bosne i Hercegovine.
Globalno, žrtve nasilja u porodici najčešće su žene i djevojke, dok su muškarci najzastupljeniji kao počinioci nasilja. Međutim, u korpusu sudskih presuda pojavljuju se i slučajevi nasilja nad roditeljima koje nekad vrše i žene, odnosno kćerke.4 Upravo je ta raznolikost obuhvaćena unutar ovih sedam analiza. U njima se stoga daje osvrt na specifičnosti ne samo nasilja muškarca nad ženom u partnerskim odnosima već i nasilja djece nad starijim roditeljima, te partnerskog nasilja kojem su prisustvovala djeca.
Cilj analize je ukazati na adekvatne sudske prakse kada je riječ o procjeni i presuđivanju za nasilje u porodici, ali i na oblasti sudske prakse u kojima je potrebno dodatno unapređenje. Grupa koja je analizirala presude polazi sa stanovišta da sudske presude imaju višestruku, kako pravnu tako i društvenu funkciju, te da presude zauzimaju ključno mjesto u sankcioniranju počinilaca nasilja, zaštiti žrtava te u ostvarivanju prevencije nasilja u porodici kroz djelovanje sudova.
U sklopu analiza autori i autorice su se vodili stavom da su presude važne za žrtve i da ono što je napisano u presudama za žrtve nasilja često predstavlja validaciju njihovog iskustva. Stoga će presude kojima se počinilac adekvatno kažnjava i kojima sudija/sutkinja jasno i nedvosmisleno osuđuje djela nasilja u porodici poslužiti žrtvi za suočavanje sa traumatičnim iskustvom i pomoći u izgradnji života bez nasilja, s povjerenjem u pravosudni sistem. S druge strane, presudama u kojima je evidentna tendencija umanjivanja značaja krivičnog djela kroz blage sankcije i nekritičnu primjenu olakšavajućih okolnosti javnosti se poručuje da pravosudni sistem ne pridaje dovoljno značaja djelima nasilja u porodici, te da se pokazuje pretjerano razumijevanje prema počiniocu iznalaženjem mogućnosti za blaže kažnjavanje.
Nakon dugogodišnjeg rada na unapređenju sudske prakse Atlantska inicijativa uviđa da kritičko analiziranje presuda i kaznene politike za nasilje u porodici dolazi uglavnom od međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija. Kroz različite publikacije jasno se prepoznaju problemi u sudskoj praksi i tendencija sudova da kažnjavaju počinioce prema zakonskom minimumu, korištenjem različitih mehanizama kako bi kazna bila što manja. Međutim, analiza sudskih presuda i stavova pravosudne zajednice ukazuje kako na tendenciju mijenjanja sudske politike i prakse kad je riječ o nasilju u porodici i na promjenu stavova nosilaca pravosudnih funkcija o problemu nasilja u porodici. Ova promjena se donekle reflektuje i u politici kažnjavanja, tako da sada vidimo smanjen broj uslovnih a povećan broj zatvorskih kazni.
Također, kroz dugogodišnji rad s pravosudnom zajednicom Atlantska inicijativa je prepoznala potrebu za većim uključivanjem nosilaca pravosudnih funkcija u analiziranje sudskih praksi. Vjerujemo da, nakon brojnih edukacija iz oblasti nasilja u porodici, postoji potreba za kritičkim osvrtom koji bi došao od samih sudija i sutkinja i koji bi bio inkorporiran u realitete i iskustva sudske prakse. Podsticanjem ovakvog kolegijalnog načina analize presuda uvode se nova znanja i perspektive u sudsku praksu, što dugoročno može dovesti do sudskog razmatranja predmeta nasilja u porodici koje će biti orijentisano ka uzimanju u obzir dinamike nasilja i rodnih nejednakosti u porodici i društvu. Nadamo se da će analize biti korisne za sudije i sutkinje, akademsku zajednicu i nevladine organizacije koje se bave pitanjima nasilja u porodici.
Izvor: @Ainicijativa (04. oktobar 2019.)
