Atlantska inicijativa predstavlja rezultate istraživanja o etnonacionalističkom ekstremizmu u Bosni i Hercegovini. Premda otkriva neke zabrinjavajuće trendove karakteristične za sve rodne i dobne kategorije, istraživanje naglašava i neke prilike.
Iskazivanje ekstremnih etnonacionalističkih gledišta kreće se u rasponu od spremnosti učesnika i učesnica da podrže svoje “ideale” samo na retoričkom nivou do spremnosti da se opravdavaju i direktno podržavaju ili počine nasilni akti. Međutim, istraživanje, u kojem su lokalni istraživači i njihovo iskustvo imali veliku ulogu, također ukazuje na to gdje postoji potencijal za izgradnju otpornosti prema ekstremizmu. Postoje jake naznake da su ispitanici koji su imali više interakcija s ljudima iz drugih etničkih/identitetskih grupa bili mnogo manje skloni podržati nasilje, mada imaju veoma izražene etnonacionalističke stavove i prepoznati su kao ekstremisti u svojim zajednicama. Također, ovo istraživanje ukazuje na to da bosanskohercegovačke političke stranke koje promoviraju nacionalizam pružaju “glavni koncept” i “glavni okvir” za etnonacionalistički ekstremizam. Ovo istraživanje ukazuje i na neke paradokse i tendencije razvijanja iliberalne demokratije u kojoj se iskazuje veće povjerenje prema jakom liderstvu s jedne strane, dok istovremeno s druge strane slabi povjerenje u formalne institucije države. Ovaj spomenuti trend, uz konsenzus većine ispitanika da korupcija, organizirani kriminal i političari predstavljaju najozbiljniju sigurnosnu prijetnju u Bosni i Hercegovini, predstavljaju najalarmantniji dio nalaza ove studije koji zahtijevaju širu društvenu akciju i uključivanje svih unutrašnjih sektora društva, od političara, intelektualaca, javnih ličnosti do medija, ali i međunarodnih organizacija kako bi se očuvale najvažnije vrijednosti pluralizma i demokratije.
Publikaciju možete pročitati na ovom linku.
Recenzije
Izbjegavajući uobičajene razlike između tri konstitutivna naroda u zemlji—Bošnjaka, Srba i Hrvata—koje su prisutne u većini istraživanja u Bosni i Hercegovini (BiH), Atlantska Inicijativa je u ovom izvještaju pokazala da među etnonacionalističkim ekstremistima iz sve tri grupe postoji mnogo više sličnosti, nego razlika. Ključna tačka u njihovom izvještaju je diskusija i analiza stavova prema nasilju; autorice pokazuju da su, između ostalog, niski nivoi obrazovanja, nezadovoljstvo životnim okolnostima, primjetna religioznost (bez obzira na vjeroispovijest) i otpor pomirenju između različitih etničkih grupa povezani sa prihvatanjem ili podrškom nasilju. Kako se države širom svijeta suočavaju sa sve većom prijetnjom od desničarskog ekstremizma, nalazi poput ovih ključni su za istraživače i kreatore politika.
Bitno je da nam ovaj izvještaj pokazuje kako mainstream u BiH omogućava ekstreme: glavne (mainstream) etnonacionalističke političke stranke kojima više koriste podjele, nego jedinstvo, učvršćuju i jačaju etničke razlike. Iz izvještaja saznajemo kako ove stranke, namjerno ili ne, postavljaju temelje za ekstremnije i čak nasilne verzije etnonacionalizma. Ali isto tako saznajemo npr. da su rodna ravnopravnost i izražavanje pomirljivih stavova prema drugim etničkim grupama (npr., podržavanje odnosa između pripadnika različitih etničkih grupa) povezani sa slabijim prihvatanjem ili podrškom nasilju, a ovaj zaključak ima implikacije po naše šire razumijevanje nasilnog ekstremizma. Isto tako, izvještaj pokazuje da opasna mješavina stavova koji su prisutni u Evropi i šire postavlja temelj za tzv. „neliberalnu demokratiju” u BiH—građani nemaju povjerenja u političke institucije svoje države, a istovremeno vjeruju da joj je potrebno snažno liderstvo.
Sve u svemu, u ovom izvještaju je istaknuta potreba za suprotstavljanjem ekstremnim etnonacionalističkim idejama i grupama, kao i ličnostima koje ih promoviraju, kako oni ne bi postali prihvaćeni kao normalni—što je izazov ne samo za BiH, nego i cijeli Balkan i šire.
Michael Colborne
Novinar, Bellingcat
Stipendist praktičar u oblasti politika, Centar za analizu radikalne desnice (CARR)
Ova studija predstavlja važan novi korak ka detektiranju prijetećih trendova koji imaju potencijal ozbiljno ugroziti fragilno tkivo bosanskohercegovačkog društva i države. Relevantnost ali i znanstvenost ovog istraživanja potvrđuju sami nalazi do kojih su autorice došle u analizi, a koji korespondiraju ranijim istraživanjima sličnog opsega, poput personalnog statusa neke osobe, njene ekonomske stabilnosti i obrazovanosti, te kognitivne i psihološke sposobnosti.
Posebno važni nalazi ove studije su oni koji govore o psihološkim profilima i ponašanjima ljudi na osnovu njihovih ličnih životnih stilova, stepena sreće ili društvenosti, koji u BiH donekle odudaraju od evropskih obrazaca. Kada je u pitanju religija, njena važna uloga u formiranju stavova o drugima i nasilnom ekstremizmu prepoznata je u ovom istraživanju. I sama analiza podataka u ovom istraživanju najopsežnije je zahvatila upravo utjecaj religije u formiranju i prihvatanju etnonacionalističkih pogleda pri čemu su autorice Halilović i Veljan sagledale različite dimenzije posvećenosti, tumačenju i shvatanju religijskog kod ispitanika. U kontekstu religijskog faktora, veoma je bitno da se ova studija prema fenomenu religioznosti odredila neutralno i nepristrasno s obziorm na dosadašnju dominaciju istraživanja koja su u fokusu imale islamistički ekstremizam koji je zasnovan na radikalnim i ekstremnim tumačenjima islama. S obzirom na prirodu i manifestacije desničarskog i etnonacionalističkog ekstremizma i njegovih ideološka izvorišta u različitim religijskim tradicijama, kako u BiH tako i u širem regionu te općenito u Evropi, ovakav pristup će biti važan korak i poticaj drugim istraživačima da osvijetle radikalna tumačenja i zloupotrebe pravoslavnih i katoličkih kršćanskih tradicija i njihovo uprezanje i inkorporianje u etnonacionalističke i krajnje desničarske narative i stajališta.
I na kraju, ključni nalazi ovog istraživanja koji su identificirali međupovezanosti krajnjeg desnog spektra, političkih partija i vjerskih zvaničnika, te upozorili da korupcija, organizirani kriminal i političari predstavljaju najozbiljniju sigurnosnu prijetnju u BiH, dovoljno su alarmantan poziv na akciju svih relevantnih faktora iz šire društvene zajednice.
Mirnes Kovač,
Novinar i politički analitičar
Istraživanje je urađeno u sklopu projekta “Prevencija etnonacionalizma i nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini” koji podržava Ambasada Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini kroz MATRA program. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji stavovi su autorica i ne odražavaju nužno stavove Ambasade Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini.
