U srijedu, 28.04.2021. godine, održan je drugi webinar u okviru bloka “Razgovori stručnjaka: Globalni razgovori o regrutiranju, radikalizaciji i novim prijetnjama” koji se realiziraju u sklopu projekta “Istraživanje negativnih efekata recipročne radikalizacije u BiH” finansijski podržanog od Ambasade Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini.
Na webinaru su govorile panelistkinje Dr. Asya Metodieva, Michael Colborne te panelista dr Anton Shekhovtsov i to o temama odlascima na ratište u Ukrajini sa područja Zapadnog Balkana, procesu vrbovanja za odlaske u Siriju i Irak, i na kraju utjecaj Rusije i njihove veze sa globalnom krajnjom desnicom.
Michael Colborne iz Bellingcata, govoreći o pitanju stranih boraca i regije, je rekao: “Iz Hrvatske je bilo oko 60 ili više stranih boraca koji su otišli u Ukrajinu i nisu svi bili povezani s krajnje desnim pokretima. U Srbiji je bilo možda stotinjak Srba koji su se išli boriti za proruske strane u istočnoj Ukrajini a kada je riječ o Bosni i Hercegovini, neki od brojeva su pomalo magloviti. Bilo je možda desetak boraca iz Republike Srpske koji su se išli boriti na Ruskoj strani. “
Dalje, dr. Asya Metodieva sa Instituta za međunarodne odnose u Pragu je u svom razgovaru o Siriji i stranim borcima naglasila da zbog poslijeratne ranjivosti radikalne skupine imaju više mogućnosti za radikalizaciju mladih ljudi u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Također je adresirala položaj dijaspore koja je imala u nekim slučajevima centralnu ulogu u procesu vrbovanja ljudi iz BiH na strano ratište u Siriju i Irak.
Dr. Anton Shekhovtsoviz iz Centra za demokratski integritet iz Beča je u svom govoru o utjecaju Rusije naveo da zapravo Rusija strateški bira države u kojima će širiti svoj utjecaj, navodeći da: “zloćudni utjecaj Putinove Rusije je različito raspršen i puno toga ima veze s izrazitom važnošću određenog društva i tamo gdje Rusija želi proizvesti svoj utjecaj – mnogo je važnije da generira utjecaj u Njemačkoj i Francuskoj, gdje su određeni ekonomski interesi, umjesto u nekoj zemlji koja nije toliko moćna.”
U diskusiji koja je uslijeda, istaknuto je da postoji nekoliko stubova koji podrazumijevaju adekvatan odgovor na prijetnje koje dolaze od ekstremizma i radikalizacije, a uključuju jaku institucionalnu reakciju od strane domaćih i međunarodnih aktera. Nakon što su analizirani izneseni stavovi, zaključeno je da se u BiH istraživanja o refleksijama jačanja desnice i odlascima na strana ratišta poput Ukrajine nisu adekvatno adresirana i sankcionisana. Obzirom na činjenicu da su svi oblici ekstremizma usko vezani za iskorištavanje ranjivosti bosanskohercegovačkog društva, jedan od zaključaka je bio da se problem identiteta i društvenog otuđenja iskorištava od strane ekstremističke grupe koje eksploatiraju potrebu mladih ljudi za pripadanjem.
